Premda su mjere hrvatske Vlade da ublaži učinak energetske krize na građane i gospodarstvo uglavnom izazvale pozitivne početne reakcije, uz malo pomniju analizu pokazuje se da neki aspekti tih mjera izazivaju određene dvojbe oko njihove primjerenosti i učinkovitosti.
Dva su elementa mjera koji izazivaju suzdržanost ili otvoreno protivljenje - ograničavanje cijena nekih prehrambenih proizvoda i ideja uvođenja ekstraprofita.
Hrvatska udruga poduzetnika (HUP) najavila je ambiciju da uđe u redovit dijalog s Vladom, barem svaka dva tjedna, kako bi se procjenjivali učinci ograničenja cijena za osnovne prehrambene artikle za koje postoji bojazan da bi mogli biti i negativni poput poticanja nestašice ili kreativnosti u pakiranju kako bi se povećala ponuda tranširanog pilećeg mesa umjesto cijelog pileta.
Izvor: Vlada RH
"S Vladom ćemo nastaviti razgovore o mjeri ograničavanja cijena pojedinih prehrambenih proizvoda i pratiti njen utjecaj na domaću industriju kako bi izbjegli potencijalne negativne posljedice takve mjere, ali i razjasnili pravne nedoumice vezane uz implementaciju mjere", navode iz HUP-a.
Za razliku od energetskih mjera pomoći koje se odnose na razdoblje od 1. listopada, ograničenje cijena prehrambenih proizvoda će zaživjeti brzo s objavom u Narodnim novinama.
"Nije potrebno da Vlada intervenira na tržištu. Ograničavanje cijena, to je već empirijski dokazano, može prouzročiti probleme poput nestašice. Zapravo ne vidim razlog za ovakvu Vladinu intervenciju osim političkog motiva. Vlada zapravo nije trebala napraviti ništa osim mjerama ciljati one kojima doista treba pomoći. Ograničavanje cijene bi imalo smisla jedino u situaciji monopola", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Na sličan način je reagirala i udruga Glas poduzetnika.
"Smatramo također da nije dobro zadirati u ograničavanje cijene namirnica, jer potencijalno može doći do nestašice nekih proizvoda, te predlažemo daljnja porezna rasterećenja kao reformsku i dugoročnu mjeru", istaknuli su.
Slično se problematičnom čini najava o uvođenju ekstraprofita za one tvrtke koje su ostvarivale ili ostvaruju iznimno visoku zaradu u razdoblju krize.
Licencirane fotografije/Petrol
"Što je uopće prekomjerna dobit? Jesu li i hotelijeri ove godine ostvarili prekomjernu dobit jer je bila dobra sezona? Svi u gospodarstvu plaćaju porez i državni proračun od toga ima koristi, a ovakve intervencije samo mogu činiti tvrtke manje konkurentnima. Jednako kao i kad dajete vaučere kao energetsku potporu. Ako se to čini, trebalo bi dati svima kao što je to bio slučaj u nekim zemljama EU-a", rekao je energetski analitičar Ivan Brodić.
Glavni kandidati, na prvi pogled, za oporezivanje ekstraprofita su Ina i HEP. No, uzimanje novaca HEP-u, primjerice, smanjuje njegov investicijski kapacitet, a i tako investiranje u proizvodne kapacitete u posljednja dva desetljeća praktično nije postojalo.
"Što se tiče oporezivanja ekstraprofita za sve poduzetnike intencija Europske unije (EU) je da se to odnosi na proizvođače električne energije koji takve profite ostvaruju jer im cijena proizvodnje energije ne raste zbog korištenja jeftinijih ili obnovljivih sirovina. U svjetlu toga, vidimo da će glavni kandidati za oporezivanje ekstra profita u Hrvatskoj biti HEP i Ina. Također, ako se postavlja pitanje moralnosti, koliko je moralno da se oporezuje ekstraprofit kompanija, a istovremeno je država za sve višestruko povećane cijene naplatila višestruko veći PDV?", pitaju se u Glasu poduzetnika.
Kako kažu, dobit HEP-a ne bi trebala biti korištena za "krpanje rupa" u državnom proračunu, nego reinvestirana u nove projekte obnovljivih izvora energije koji će u dugom roku doprinijeti energetskoj neovisnosti cijele zemlje.
Vlada bi tek trebala razraditi prijedlog o oporezivanju ekstraprofita i uputiti ga na usvajanje u Sabor.
Novotny čak smatra da je upitno hoće li moguće ograničenje cijene energije na razini EU-a, kako to upravo razrađuje Europska komisija, biti učinkovito jer takvi postupci mogu smanjiti ponudu što onda samo radi daljnji pritisak na rast cijene.
.webp){kind=icon}
