Fitch Ratings potvrdio je u petak dugoročni rejting Hrvatske na A- sa stabilnim izgledima. Ocjene odražavaju njezin vjerodostojan politički okvir podržan članstvom u EU-u i eurozoni, rekord fiskalne discipline i predanosti fiskalnim pravilima EU-a te snažan gospodarski rast.
"Te su prednosti u ravnoteži s nižim BDP-om po glavi stanovnika u usporedbi s drugim zemljama – na 76 posto trenutnog medijana 'A' – i malom veličinom gospodarstva, što ga čini ranjivim na vanjske šokove. Institucionalni kapacitet i upravljanje poboljšani su posljednjih godina, smanjujući jaz sa sličnim državama", navodi Fitch u izvještaju.
Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je, ističu, nadmašivati regionalne konkurente, uz ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3,8 posto u 2024., s 3,3 posto u 2023., zahvaljujući snažnom rastu realnih plaća, fiskalnim poticajima i velikim priljevima sredstava iz EU-a.
Čitaj više
Fitch potvrdio hrvatski kreditni rejting na BBB+, država cilja još više
Ministarstvo financija ističe da je hrvatski cilj dosegnuti kreditni rejting A razine.
06.04.2024
Smanjenje rejtinga SAD-a uzrokovalo kritike i nelagodu
Fitch smatra da će se američke javne financije u idućim godinama nastaviti pogoršavati.
02.08.2023
Zašto je Fitch smanjio kreditni rejting SAD-u i koje su posljedice
Sličan je potez prije 12 godina učinila agencija Standard & Poor's, no sad je situacija nešto drugačija.
02.08.2023
Plenković: Procjenu rasta BDP-a za ovu godinu dižemo na 2,2 posto
Vlada će u četvrtak na sjednici revidirati prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini, s ranijih 0,7 posto na 2,2 posto.
26.04.2023
Fitch očekuje da će se rast smanjiti na 3,2 posto u 2025., iznad svoje prognoze iz prosinca 2024. od 1,2 posto za eurozonu i 2,3 posto za medijan A, usred usporavanja rasta privatne potrošnje i ulaganja te pojačane vanjske neizvjesnosti.
"Očekujemo da će rast usporiti prema svom potencijalu od oko 2,5 posto u 2026. godini."
Porast trgovinskog protekcionizma negativan je rizik, uglavnom zbog sekundarnih učinaka, jer je izravna trgovinska izloženost SAD-u niska. "Očekivano fiskalno popuštanje kako bi se povećala potrošnja za obranu i infrastrukturu u Njemačkoj i EU-u moglo bi podržati potražnju za hrvatskom robom i uslugama", ističu.
Inflacija će usporiti
Smatraju da će HICP inflacija 2025. usporiti zbog baznih učinaka, nižeg rasta realnih plaća i potrošnje potrošača te slabe vanjske potražnje.
"Očekujemo da će se realni rast plaća usporiti na pet posto u 2025., s 11 posto u 2024. godini". Cijene turističkih usluga naglo su porasle nakon pandemije, smanjujući jaz u odnosu na regionalne konkurente i potkopavajući vanjsku cjenovnu konkurentnost Hrvatske.
"Pretpostavljamo da neće doći do značajnog povećanja cijena u turističkom sektoru u 2025. godini. Vidimo da će prosječni HICP iznositi 3,4 posto u 2025. i tri posto u 2026., što je pad od četiri posto u usporedbi s lanjskom godinom, ali iznad trenutnog medijana usporedivih cijena", zaključuju.
Brz napredak
Hrvatska je i dalje predvodnik u apsorpciji fondova EU-a za oporavak i otpornost (RRF). Brz napredak u reformama i ulaganjima povezanim s RRF-om doveo je do toga da je Hrvatska podnijela šesti zahtjev za isplatu u prosincu 2024. i do sada primila 4,5 milijardi eura, od ukupne alokacije od 10 milijardi eura (što odgovara 11,7 posto BDP-a 2024.).
Hrvatska je, ističu, na putu da apsorbira sva dostupna sredstva RRF-a do sredine 2026. godine.
"Dostupno financiranje EU-a bit će važan pokretač rasta za Hrvatsku do 2030., dok bi provedene reforme trebale poboljšati potencijal rasta i pomoći u rješavanju strukturnih izazova", zaključuju.
.webp){kind=icon}
