Koliko stvarno možete uštedjeti na Crni petak i jesu li popusti bolji izvan Hrvatske?

Sve što niste kupili dosad vjerojatno ćete kupiti danas jer biste bili ludi kada ne biste nešto kupili na Crni petak. To je pravilo impulzivne trgovine koja najčešće obuzme ljude kada se sjete da je danas globalni dan sniženja. No iako kupiti nešto jeftinije zvuči odlično, realnost je da ozbiljnih sniženja baš i nema i da na Crnom petku možete uštedjeti tek koji euro.

S obzirom na to da nam se nije dalo gurati po trgovinama koje su posljednjih tjedan dana pune kao da se u njima roba dijeli besplatno, mi smo se u šoping za Crni petak uputili online i provjerili isplati li se na sniženjima kupiti išta ili ništa te kakve su cijene na sniženjima u Hrvatskoj u usporedbi s nekim drugim državama Europske unije.  

Sniženja sigurno nisu onolika kolikim ih često reklamiraju iz trgovina. Dok na početnim stranicama brojne trgovine često imaju velike natpise najavljujući sniženja i do 70 posto, realnost je puno drugačija. Skrolajući i pregledavajući pojedine proizvode u kategorijama odjeće i kozmetike, nismo naišli ni na jedan proizvod na tolikom sniženju. Većina sniženja kreće se od 20 do 40 posto, a najveći popusti su uglavnom od 50 posto.

To će reći da od velikih sniženja i velikih ušteda zapravo i nema previše, što u realnosti znači da na kupnji za Crni petak možete uštedjeti tek nekoliko eura.

U džepove trgovaca 137 milijuna eura

No većina ljudi to ili ne primjećuje ili im ne smeta jer iz HGK-a navode da statistike potvrđuju da na Crni petak potrošači kupuju više od uobičajenog. Povećanu potrošnju očekuju i danas, a procjenjuju da će ove godine promet za Crni petak doseći 137 milijuna eura, što je 10 milijuna eura više u odnosu na prošlu godinu.

Depositphotos

Inače, hrvatska europarlamnetarka Biljana Borzan ovog je tjedna predstavila istraživanja o iskustvima građana pri online kupovini. Među brojnim podacima izdvojila i onaj prema kojem 85,6 posto građana smatra da su sniženja veća u zemljama zapadnog EU-a nego u Hrvatskoj.

Iako vidimo zašto bi to mislili, uvjerili smo se da u istim trgovinama to nije tako. Primjerice, popularna trgovina H&M na svojoj stranici u Hrvatskoj povodom Crnog petka nudi sniženje od 20 posto na sve proizvode, što je primjerice na haljinu koja košta 24,99 eura sniženje od tek 4,9 eura. Na online stranicama istog brenda sniženja i cijene su iste i u Sloveniji i u Austriji.

Ima li uopće razlika u cijenama?

Popustima se hvale i popularne trgovine odjeće Reserved i Zara. Iako su kod njih sniženja veća, odnosno od 40 posto, ni u ovim slučajevima razlika u cijenama i sniženjima u Hrvatskoj, Austriji i Sloveniji ne postoji.

Depositphotos

Razlike u cijenama u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji nismo uočili ni u slučaju mobilnih telefona, prijenosnih računala i slične tehnologije, barem kada gledamo iste brendove i njihove službene online shopove.

No razlike postoje u kategoriji kozmetike, koja prema HGK-u spada među proizvode koji se najčešće kupuju za vrijeme Crnog petka.

Već smo pisali o tome da su cijene drogerijama Müller i DM u Hrvatskoj i Njemačkoj različite, i to ne u korist Hrvata, pa ne čudi da su onda i same cijene na sniženju tamo niže nego u Hrvatskoj.

Zamke Crnog petka

Razlika je vidljiva i u cijenama u trgovinama Douglas. Cijene u Hrvatskoj su u samom startu veće nego u Austriji ili Sloveniji. Razlika se uglavnom vrti oko pet eura, no zna biti i oko deset eura. Zbog toga su i cijene na sniženju više.

Depositphotos

No uz pitanje isplati li se onda uopće kupovina za vrijeme Crnog petka, otvara se i pitanje treba li vjerovati ovim sniženjima.

Primjerice, vrijedi spomenuti da većina trgovina za Crni petak nema sniženja na sve proizvode, već samo na dio asortimana. Indikativno bi moglo biti to da sniženi asortiman gotovo nikada ne uključuje nove kolekcije, pa je pitanje koliko staru robu kupujete na sniženjima.

Različiti asortimani

Također, u šetnji trgovinama nekoliko dana prije Crnog petka uočili smo i to da asortiman na sniženjima u fizičkim i online trgovinama nije uvijek isti, kao i da se ta roba u trgovinama često odnosi na zadnje komade.

Bloomberg

Borzan je u predstavljanju istraživanja istaknula da čak 67 posto građana čeka rasprodaju poput Crnog petka da bi obavili kupovinu. No pitanje je koliko im se to u realnosti isplati s obzirom na to da ih je više od 80 posto za vrijeme Crnog petka i sličnih rasprodaja naišlo na lažna sniženja, odnosno primijetili su da je snižena cijena ista kao i prije sniženja.

I u tome se ne razlikujemo puno od ostatka Europske unije. Europska komisija je tijekom pandemije radila provjeru 176 web trgovina i utvrdila da četvrtina sniženih proizvoda košta kao i prije sniženja.

I iz HGK-a upozoravaju da je za vrijeme ovih sniženja važno paziti na vjerodostojnost ponude.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar