Izvoz u ožujku rastao dvoznamenkasto, uvoz pao prvi put u dvije godine

U ožujku 2023. zabilježena je dvoznamenkasta godišnja stopa rasta izvoza roba, dok je uvoz roba pao prvi put u više od dvije godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Vrijednost izvoza roba u ožujku ove godine u odnosu isto razdoblje lani porasla je za 21,1 posto (u odnosu na 6,6 posto u veljači), dok je vrijednost uvezenih roba zabilježila pad od 1,4 posto na godišnjoj razini (u odnosu na +8,5 posto mjesec ranije).

RBA analitičari smatraju kako je to u velikoj mjeri posljedica visoke prošlogodišnje baze, kada je zbog početka rata u Ukrajini i pojačane neizvjesnosti snažno porasla vrijednost uvoza u kategorijama vezanim za energiju.

"Vrijednost izvezenih roba iznosila je u ožujku 2,38 milijardi eura, što je na mjesečnoj razini rast za 34,2 posto. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 3,71 milijardi eura, porasla je za 17,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom iznosio je 1,33 milijardi (u odnosu na -1,38 milijarde prethodni mjesec odnosno -1,8 milijardi eura u istom razdoblju prethodne godine)", ističe se u RBA analizi.

Kao rezultat snažnijeg mjesečnog rasta izvoza od uvoza roba, pokrivenost uvoza izvozom blago porasla je u ožujku na 64,1 posto (+7,9pb u odnosu na veljaču), najveću razinu od studenog prošle godine.

U prvom tromjesečju 2023., vrijednost izvezene robe iznosila je 5,84 milijardi eura, što je predstavlja rast za 14 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, uvoz roba, s vrijednošću od 9,88 milijardi eura u razdoblju siječanj-ožujak 2023., porastao je za 6,9 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2022. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 4 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do ožujka 2023. bila je 59,1 posto (+3,7pb u odnosu siječanj-ožujak 2022.).

Promatrano prema NKD-u, u prvom tromjesečju 2023. na godišnjoj razini snažan pad vrijednosti uvoza bilježe kategorije Rudarstvo i vađenje (-11,1 posto), Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-29,5 posto) i Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (-31,4 posto).

S druge strane, prerađivačka industrije ostvarila je rast od 10,6 posto, a najistaknutiji rast bilježi Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+48,1 posto). U suprotnom smjeru najizraženiji pad bilježi Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (-32,7 posto) te Proizvodnja metala (-20,1 posto). Promatrano kumulativno, snažan godišnji rast vrijednosti izvoza u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. evidentiran je kod kategorije Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+56,6 posto) i Prerađivačke industrije (+16,1 posto).

Hrvatska je na tržište Europske unije u prvom tromjesečju 2023. izvezla robe u vrijednosti od 4,01 milijardi eura ili 69,3 posto vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 12,8 posto. Uz rast uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 8,8 posto i vrijednost uvoza od 7,6 milijardi eura (76,5 posto ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU iznosio je 3,5 milijarde (+4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).

Što se tiče robne razmjene s državama CEFTA-e, Hrvatska je u promatranom razdoblju izvezla robe u vrijednosti od milijardu eura ili 17,9 posto ukupnog izvoza, dok je vrijednost uvoza iznosila 671 milijuna eura ili 6,8 posto ukupnog uvoza. Stoga je višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio 372,5 milijuna eura, što je nominalno povećanje od 24 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.

"Pojačani inflatorni pritisci tijekom prošle godine snažno su se odrazili na kretanja robne razmjene RH, odnosno na daljnje produbljivanje vanjsko trgovinskog manjka. Pad cijena energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu snažno doprinosi skromnijim godišnjim promjenama kod uvoza roba u usporedbi s prijašnjim mjesecima. U narednim mjesecima slabljenje inozemne potražnje moglo bi se odraziti i na hrvatsku robnu razmjenu. Promatrano prema NKD-u, rezultati pružaju mješovitu sliku, posebice unutar prerađivačke industrije. Na smanjenje cijena u pojedinim djelatnostima utječe i povećanje dostupnosti inputa u proizvodnji, ali i slabljenje novih narudžbi. S druge strane, skromnije vrijednosti uvoza mogu odražavati i raniji rast uvozne aktivnosti zbog očekivanja o daljnjem rastu cijena i oštrijih uvjeta zaduživanja", zaključuju iz RBA analiza.