.webp){kind=icon}
Mada se turistička sezona tek zahuktava i najave s glavnih emitivnih tržišta indiciraju da bi mogla biti rekordna, podaci o slabljenju industrijske aktivnosti te generalnom usporavanju glavnih trgovinskih partnera sugeriraju "velike izazove" za ostvarenje "relevantnog rasta" bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, smatra Ivan Odrčić, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije. On dodaje da će "pozitivno (...) svakako djelovati dostupnost sredstava iz EU fondova te njihov dominantan utjecaj na javne investicije" kao i "vrlo otporno tržište rada koje ne pokazuje znakove posustajanja".
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u ponedjeljak da je BDP u prvom tromjesečju ove godine bio realno 2,8 posto viši nego u istom razdoblju lani, kao i revidiranu procjenu za posljednji lanjski kvartal o 3,5 posto godišnjeg rasta. Uz to, objavljeni su i podaci o snažnom skoku maloprodaje u travnju, ali i padu industrijske proizvodnje.
Odrčić komentira da je kretanje BDP-a bilo "u skladu s očekivanjima i kretanjima visokofrekventnih indikatora". I analitičari Raiffeisen banke (RBA) u svojem su komentaru novih makroekonomskih pokazatelja također naveli da je usporavanje bilo u skladu s prognozama, ali da je rast bio "snažniji" od njihovih očekivanja.
Čitaj više
BDP u prvom tromjesečju 2,8 posto viši nego lani
Ekonomski rast usporio u odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje.
29.05.2023
Njemačka ipak u zimskoj recesiji, a ni prognoze nisu previše pozitivne
Kućanstva troše manje, a državna potrošnja bitno je pala.
25.05.2023
Bruxelles očekuje rast hrvatskog BDP-a od 1,6 posto, sve ovisi o sezoni
Rast plaća i zaposlenosti pogurat će domaću potražnju, a onda i ukupni gospodarski rast.
24.05.2023
Industrijska proizvodnja snažno pala, 3,5 posto na godišnjoj razini
Najviše je pala u prerađivačkoj industriji, za 5,2 posto, te rudarstvu za 4,3 posto.
29.05.2023
Maloprodaja u travnju rasla najsnažnije od lipnja 2022.
U travnju 2023. u usporedbi s istim mjesecom lani promet od trgovine na malo porastao je za 4,2 posto.
29.05.2023
Osobna je potrošnja blago ubrzala u odnosu na kraj prošle godine "sugerirajući pozitivan utjecaj korekcije plaća, kako državnih (kroz povećanje minimalca) tako i kod privatnog sektora (zbog nedostatka radnika)", objašnjava Odrčić. Otporno tržište rada i dvoznamenkasti rast broja dolazaka i noćenja turista mogli bi dijelom stajati i iza travanjskog rasta realnog prometa u maloprodaji od 2,1 posto. Tako bi osobna potrošnja mogla pozitivno pridonijeti BDP-u u drugom tromjesečju.
U RBA rast osobne potrošnje u prvom kvartalu također smatraju posljedicom "značajnog pritiska na rast plaća, i dalje otpornog tržišta rada kao i kretanja u turizmu".
Istovremeno, državna potrošnja i investicije su u prvom tromjesečju zabilježile usporavanje godišnjeg rasta, pojašnjava analitičar Bloomberg Adrije. Kod robne razmjene, evidentno je usporavanje rasta robnog izvoza u prva tri mjeseca "što, uz relativno visoku bazu, sugerira na usporavanje inozemne potražnje", komentira Odrčić.
Revidirani podaci nedavno su pokazali da je Njemačka, jedna od najvećih izvoznih partnerica Hrvatske, ipak imala negativno kretanje BDP-a u prvom tromjesečju, odnosno da je zajedno s posljednjim lanjskim kvartalom ušla u tehničku recesiju.
U prilog smanjenju inozemne potražnje govori i najnoviji podatak o "relativno snažnom padu industrijske proizvodnje u travnju od -4,8 posto godišnje (...) pri čemu se ističe 11,2-postotni pad kod intermedijarnih proizvoda te za petinu niža proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, koji u velikoj mjeri završe u izvozu", objašnjava Odrčić.
Odlični rezultati
"S pozitivne strane, nastavljena su povoljna kretanja kod izvoza usluga (...) zbog turistički vrlo aktivna prva tri mjeseca, a pozitivan trend bi se trebao nastaviti" i u drugom tromjesečju s obzirom na to da su odlični rezultati ostvareni u travnju, poentira on.
U RBA komentiraju da podaci o turizmu i maloprodaji u travnju "potkrepljuju umjereno optimistična očekivanja" o kretanju BDP-a u drugom kvartalu, ali također upozoravaju da "pad industrije i njezini negativni doprinosi bruto dodanoj vrijednosti kao i okruženje visoke neizvjesnosti pozivaju na oprez".
