24. svibanj 2023, 16:28
EK je u proljetnom paketu Europskog semestra Hrvatskoj dala tri preporuke za ovu i sljedeću godinu
Uštede postignute ukidanjem potpora trebalo bi iskoristiti za smanjenje proračunskog deficita
U fokusu proljetnog paketa je zalena tranzicija u kojoj Hrvatska ne stoji dobro
Bloomberg
Europska komisija je Hrvatskoj preporučila da do kraja ove godine ukine mjere potpore za energiju, nastavi s čvrstom provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i programa kohezijske politike te bržim razvojem obnovljivih izvora smanji ovisnost o fosilnim gorivima.
Europska komisija u srijedu je objavila proljetni Paket Europskog semestra, koji, između ostaloga, sadrži preporuke na području gospodarske i socijalne politike. Proljetni paket temelji se na programima stabilnosti i nacionalnim reformskim programima koje države članice dostavljaju Komisiji. U sklopu toga, Komisija je Hrvatskoj dala tri preporuke za ovu i sljedeću godinu, piše Hina.
Komisija preporučuje da se mjere potpore koje su na snazi kako bi se gospodarstvu i stanovništvu smanjili troškovi energije do kraja ove godine obustave te da se uštede koje bi se tako postigle usmjere u smanjenje proračunskog deficita.
U slučaju novog povećanja cijena energije koje bi tražilo dodatne potpore, te bi potpore trebale biti usmjerene na zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća, trebale bi biti fiskalno priuštive i morale bi sadržavati poticaje za štednju energije.
Komisija je svim zemljama članicama preporučila ukidanje energetske potpore.
U prvoj preporuci također se ukazuje na potrebu vođenja razborite fiskalne politike ograničavanjem nominalnog povećanja primarnih neto rashoda do najviše 5,1 posto u sljedećoj godini. Također se preporučuje da se očuvaju nacionalno financirana javna ulaganja i osigura učinkovito korištenje bespovratnih sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti i ostalih europskih fondova, naročito za poticanje zelene i digitalne tranzicije.
Za razdoblje nakon 2024. preporučuje se nastavak srednjoročne fiskalne strategije postupne i održive konsolidacije s investicijama i reformama koje vode prema većem, održivom rastu kako bi se u srednjoročnom razdoblju postigla razborita fiskalna pozicija.
U drugoj preporuci Komisija kaže da Hrvatska treba nastaviti sa snažnom provedbom plana oporavka i otpornosti te da brzo dovrši poglavlje REPowerEU kako bi što prije krenula s njegovom provedbom. Također se preporučuje brza provedba programa kohezijske politike.
Komisija u trećoj preporuci ističe da je potrebno smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvojem obnovljivih izvora, posebice energije vjetra i sunca i geotermalnih izvora, dovršavanjem nepotpunog zakonodavnog okvira i pojednostavljenjem administrativnih postupaka za izdavanje dozvola i postupaka za instaliranje opreme poput solarnih panela u višestambenim zgradama.
Komisija navodi da Hrvatska uvozi oko 53 posto potrošene energije godišnje, iako ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima, naročito u energiji vjetra i sunca i geotermalnim izvorima. Polovina proizvodnje dolazi iz hidroelektrana, udio vjetroelektrana povećan je na 14 posto, ali je udio solarne energije svega jedan posto.
Preporučuje se i potpora malim proizvođačima obnovljive energije, poboljšanje prijenosne i distribucijske mreže električne energije, posebice poboljšanjem prijenosne veze između sjevera i juga zemlje i brže uvođenje pametnih brojila.
Također se preporučuje brža provedba mjera za energetsku učinkovitost, uključujući instaliranje toplinskih pumpi, da se smanji ovisnost o fosilnim gorivima u prometnom sektoru promicanjem održivih rješenja, naročito u željezničkom sektoru i elektrifikaciji cestovno prijevoza.
Komisija Hrvatskoj također preporučuje da pojača napore za stjecanje vještina potrebnih za zelenu tranziciju. U svojoj analizi Komisija navodi da nedostatak radne snage i potrebnih vještina u proizvodnji, razvoju i održavanju tehnologija s nultom emisijom predstavljaju uska grla u tranziciji na gospodarstvo s nultom emisijom.