Rast plasmana lani na najvišim razinama u desetak godina
Banke su tijekom prosinca bile fokusirane na proces uvođenja eura
Čini se da će ova godina biti izazovnija za domaće financijske institucije
Depositphotos
Preliminarni podaci za prvih 11 mjeseci prošle godine pokazuju da su banke u 2022. vjerojatno ostvarile rekordnu godišnju dobit. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), neto dobit domaćih kreditnih institucija do kraja studenog dosegnula je 5,78 milijardi kuna, što je za 65 milijuna kuna više od dobiti banaka krajem studenog pretpandemijske 2019. godine. Rezultat je dijelom posljedica snažnog zamaha u kreditnoj aktivnosti banaka, a 2019. je dosad bila rekordna, barem u posljednjih dvanaestak godina za koje su dostupni podaci središnje banke.
HNB je u utorak objavio kako je rast plasmana tijekom 2022. dosegnuo "najviše razine u posljednjih desetak godina", i to najviše zahvaljujući kreditiranju kompanija, gdje su se u pojedinim mjesecima bilježile međugodišnje stope rasta veće od 20 posto. Tome su u najvećoj mjeri pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora, napominju u središnjoj banci. Ubrzano je i kreditiranje stanovništva, i to kroz stambene i nenamjenske gotovinske kredite.
Konačna brojka o lanjskom poslovanju banaka još će ovisiti o dosta toga. U navedene privremene podatke za 11 mjeseci ulaze i štedionice, mada je njihov udio u cjelokupnoj dobiti uglavnom zanemariv. Banke su tijekom prosinca bile fokusirane na proces zamjene kune eurom, što je moglo utjecati na njihove resurse i njihov angažman u redovnom poslovanju.
No, nema sumnje da je domaći financijski sustav imao vrlo uspješnu prošlu godinu. Devetomjesečni podaci dostupni i pojedinačno po bankama pokazali su kako su tri najuspješnije banke, Zagrebačka, Privredna i Erste, već do kraja rujna imale neto dobit veću od milijardu kuna. Njima su se pridružile još OTP, Raiffeisen i Hrvatska poštanska banka s dobiti koja je premašivala 100 milijuna kuna, a u preostalom kvartalu zasigurno im se pridružila i Addiko banka koja je od kraja rujna ostvarila nešto manje od 90 milijuna kuna dobiti.
Hrvatska je preuzela predsjedanje Inicijativom triju mora, koju su 2015. godine pokrenuli predsjednik Poljske Andrzej Duda i tadašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, s ciljem jačanja političke, ekonomske i infrastrukturne povezanosti zemalja između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora.
Američke carine od 145 posto na većinu kineskog uvoza bit će smanjene na 30 posto, uključujući stopu vezanu za fentanil, do 14. svibnja, dok će kineske carine od 125 posto na američku robu pasti na 10 posto