Posustajanje europskog ekonomskog stroja osjetit će i Hrvatska

Poslovični gospodarski motor Europe – njemačka ekonomija – kašljuca već neko vrijeme, a podaci objavljeni u petak dodatno su pokazali da najveća europska ekonomija barem još neko vrijeme neće ulijevati previše optimizma kako njemačkim tako i građanima mnogih država čije se privrede oslanjaju na nju. Među te države, dobro je poznato, spada i Hrvatska.

Za početak, njemačko je emitivno tržište jedno od najvažnijih za hrvatski turizam. Gosti iz Njemačke čine tek nešto manje od petine svih stranih dolazaka i oko petine ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Bilo kakav pad kupovne moći u Njemačkoj zbog slabljenja ekonomije lako se može odraziti i na turističku potrošnju.

U ukupnim hrvatskim prihodima od inozemnih usluga, što uključuje turizam i ostale sektore, Njemačka je zaslužna za petinu. Lani je to bilo 4,3 od ukupno 19,9 milijardi eura.

Podaci Hrvatske turističke zajednice za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da su Nijemci i dalje vodeći gosti u Hrvatskoj, ali da je broj ostvarenih noćenja do kraja srpnja bio gotovo navlas jednak istom razdoblju lani. Još neki drugi preliminarni podaci po pojedinim domaćim regijama objavljeni u međuvremenu, koji obuhvaćaju i dio kolovoza, ukazuju na to da se, koliko god čvrsta bila tradicionalna veza između njemačkih gostiju i hrvatske obale, i tradicije mijenjaju. Izostanak očekivanog rasta svakako može biti signal kretanja najveće europske ekonomije.

Hina

Njemačka je u drugom kvartalu izašla iz recesije, ali tek za nijansu. Nakon što je u posljednjem lanjskom i prvom ovogodišnjem tromjesečju ekonomija bila u padu, u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja njemačko je gospodarstvo, u odnosu na prva tri mjeseca, poraslo za 0,3 posto. Anemičan rast posljedica je slabog globalnog rasta, što utječe na njemački izvoz, ali i oštrog pada u proizvodnji te inflacijom pokolebanih potrošača.

Njemačka je jedina među većim ekonomijama kojoj se za ovu godinu predviđa pad ekonomske aktivnosti. Najnovija anketa među direktorima nabave, kojom se mjere njihova očekivanja, je u kolovozu pokazala pad na najnižu razinu u posljednje tri godine, a prvi put u posljednjih osam mjeseci pad je zabilježen i u sektoru usluga.

Analitičari Bloomberg Adrije nedavno su podsjetili na izreku koja govori da kad američka ekonomija kihne, ostatak svijeta uhvati prehladu i upozorili da isto vrijedi za Njemačku i ostatak Europe. Prema njihovoj analizi, u posljednjih se 15 godina čak 76 posto izvoza iz Adria regije "može objasniti dinamikom kretanja njemačkog bruto domaćeg proizvoda".

Oko 12 posto hrvatskog robnog izvoza izravno ide u Njemačku, no učinci su puno širi. Kako i veliki broj drugih zemalja izvozi u Njemačku, to znači da čak i hrvatski izvoz u Austriju, Sloveniju ili Italiju također ovisi o njemačkom gospodarskom ritmu. Više od dvije trećine domaćeg izvoza ide u Europsku uniju, pokazuje statistika.

Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju i da u Njemačku najviše izvozimo obuću, električne transformatore, žice, kablove i razne tipove vodiča te strojeve i dijelove za razne industrijske strojeve i robote. Spomenute kategorije proizvoda su činile trećinu od 711 milijuna eura vrijednog izvoza u prva tri mjeseca ove godine. No spomenuti sveobuhvatni efekti njemačkog gospodarstva znače da niti proizvođači niti izvoznici drugih proizvoda ne mogu biti bez brige.

Sve te veze pokazuju da bi hrvatskoj Vladi, umjesto da se fokusira na domaće ekonomske mjere, za uspjeh hrvatske ekonomije možda bilo uputnije poručiti brojnoj hrvatskoj emigraciji u Njemačkoj da malo zapne. Jer se inače neće imati kuda vratiti.