Diljem Istočne Europe raste financijski danak 14-mjesečnog rata Vladimira Putina protiv Ukrajine. Dijele se energetske subvencije, grade se vojske, a izbjeglice smještaju, školuju i hrane. Kako bi pomogli platiti te račune, ukrajinski susjedi koriste međunarodna tržišta duga kao nikada prije.
Vlade država Istočne Europe ove su godine već posudile gotovo 32 milijarde dolara, trostruko više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci koje je prikupio Bloomberg. Štoviše, prvi put u desetak godina, tri istočnoeuropske zemlje – Poljska (devet milijardi dolara), Rumunjska (šest milijardi dolara) i Mađarska (pet milijardi dolara) – svrstavaju se među pet najvećih zajmoprimaca na tržištima u razvoju.
Gomilanje duga
Tajming nije dobar. Postalo je mnogo skuplje posuđivati na tržištima obveznica – čak i za države s visokim rejtinzima poput onih u Istočnoj Europi – nakon što sulani središnje banke diljem svijeta brzo podigle kamatne stope. Tako, primjerice, Poljska plaća 5,5 posto godišnje kamate na novu 30-godišnju obveznicu. Ta bi se ista obveznica 2021. prodala za manje od četiri posto.
Rast kamata samo će pridonijeti sve većem proračunskom deficitu regije i povećati pritisak na financijske vlasti. Štoviše, ako se ruska invazija na Ukrajinu oduži ili pojača, a u cijeloj regiji bude potrebna još veća potrošnja financirana dugom, strani ulagači možda neće biti toliko voljni upiti dodatne obveznice koje preplavljuju tržište.
Ima naznaka da ulagači već gube interes. Poljskim dolarskim obveznicama sada se trguje po prinosima sličnim onima u zemljama za koje se dugo smatralo da su rizičnije poput Filipina, Indonezije i Urugvaja.
Sergey Dergachev, voditelj korporativnog duga tržišta u nastajanju u Union Investment Privatfondsu u Frankfurtu, kaže da ne može otkriti nikakve dodatne troškove koje su ulagači dosad priložili obveznicama regije. No, kaže on, "situacija uvelike ovisi" o stvarima koje je teško predvidjeti, poput razvoja događaja na terenu u Ukrajini, što znači da se pogoršanje uvjeta financiranja "nažalost ne može zanemariti".
Nabujali deficiti
Proračunski deficit Istočne Europe ove će se godine porasti na 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda regije, u odnosu na 1,3 posto u 2021. godini, prema procjenama Bloombergovih analitičara.
"Rat pogađa fiskalne deficite s obje strane", rekao je Daniel Wood, portfeljni menadžer s fiksnim prihodom u William Blair Internationalu. "To smanjuje rast, što smanjuje prikupljanje prihoda za državu, dok su na rashodovnoj strani prisutni troškovi države da pomognu onima koji su teško pogođeni rastućim troškovima života."
I dok inflacija pustoši istočnoeuropska gospodarstva, dolazi do zaokreta prema inozemnim tržištima duga. To je djelomično potaknuto ratom, koji je prekinuo većinu ruskih energetskih tokova u regiji. Inflacija je u nekim zemljama skočila na oko 20 posto, razine neviđene desetljećima, što je potaknulo rast lokalnih kamatnih stopa čak i više nego u SAD-u i Zapadnoj Europi. U Poljskoj, najvećem gospodarstvu u regiji, 10-godišnje obveznice sada imaju prinos od šest posto, četiri puta više nego prije samo dvije godine.
Međutim, prodaja inoobveznica povlači za sobom i rizik kojeg nema na lokalnom tržištu. Ako lokalne valute počnu padati u odnosu na dolar, kao što je to povremeno bilo tijekom godina, to će povećati troškove povratka duga istočnoeuropskih vlada.
Zoltán Kurali, šef mađarske agencije za upravljanje dugom, rekao je da je "ograničena razina" duga u stranoj valuti jeftinija od posuđivanja u forintama. Također, pomaže diverzifikaciji baze investitora jer "netko ne bi mogao prikupiti sva ova sredstva na jednom tržištu".
Poljska ima ograničenje unutar svog plana financiranja za zaduživanje u inozemstvu i alate za smanjenje troškova ako je potrebno, priopćilo je e-poštom Ministarstvo financija u Varšavi. Dugoročno gledano, złot bi trebao ojačati s obzirom na ekonomske temelje zemlje, što bi pomoglo u smanjenju duga, dodalo je. Rumunjsko ministarstvo financija nije bilo dostupno za komentar.
Element refinanciranja
Prodaja dolarskih i euroobveznica na tržištima u razvoju pala je lani na 104 milijarde dolara, najmanje od 2013. godine, pokazuju podaci koje je prikupio Bloomberg. Od ovogodišnjeg izdanja od 32 milijarde dolara od Istočne Europe, samo oko 14 milijardi dolara potrebno je za refinanciranje.
Rast prodaje uključuje "element refinanciranja" jer se tržište otvorilo nakon teške 2022. godine, smatra Zsolt Papp, viši investicijski menadžer u JPMorgan Asset Managementu. "Radi se o pravom trenutku", rekao je. "Dugo ih nije bilo na tržištu, pa su znali da mogu izdavati po vrlo povoljnim uvjetima."
Žurba za prodajom inoobveznica naznačuje da bi prodaja tijekom ostatka godine trebala usporiti i djeluje kao kratkoročni "tehnički vjetar u leđa" za dolarske obveznice u regiji, rekli su analitičari ING Groep NV-a, uključujući Frantiseka Taborskog.
ING je predvidio da je Mađarska u "udobnoj" poziciji u kojoj 2023. može, ali i ne mora ponovno posegnuti za stranim tržištima, dok je Poljska bila ispred plana. Rumunjskoj će ove godine vjerojatno trebati još jedna prodaja inozemnog duga, rekao je prošli tjedan ING.
Cathy Hepworth, voditeljica zaduženja za tržišta u razvoju u PGIM Fixed Incomeu, rekla je da joj se "selektivno" sviđaju obveznice regije. Budući da su te vlade ove godine prodale mnogo obveznica na američkom tržištu, umjesto na eurskom tržištu kao što to obično čine, došlo je do velike potražnje ulagača na tržištima u razvoju koji svoje povrate uspoređuju s indeksima obveznica denominiranim u dolarima, rekla je.
Državni dug iz Istočne Europe nadmašio je konkurente, predvođen povratom Srbije od 8,1 posto u 2023. godini, Rumunjske 5,6 posto, Mađarske 4,1 posto i Poljske 2,4 posto. Prosječni povrat duga zemalja u razvoju je 1,4 posto, prema Bloombergovim indeksima dolarskih obveznica.
Tržišni učinak obveznica
Ipak, skok globalnih kamatnih stopa već opterečuje vlade u Mađarskoj i Poljskoj. Privučene mogućnošću oslobađanja milijardi eura iz fondova Europske unije, obje su se zemlje u prosincu iznenada složile, nakon godina nepopustljivosti, da se pozabave zabrinutošću oko svojih demokracija. Međutim ti razgovori još nisu dovoljno napredovali da bi se oslobodio novac, pa su se ove države radije okrenule obvezničkom tržištu.
Loše stanje Poljsku zatiče u izbornoj godini, što bi moglo dodatno potaknuti državnu potrošnju. Vlada je već opterećena rastućom hrpom izvanproračunskog javnog duga, koji bi prema njezinim predviđanjima 2026. trebao dosegnuti 638 milijardi złota (152 milijarde dolara).
Poljske obveznice
Regija se s ratnim posljedicama nosi "subvencioniranjem ili novčanim transferima kućanstvima, za energetske troškove i ograničavanje cijena. To je veliki fiskalni trošak, a i dalje će postojati manjak čvrste valute za financiranje jer im je odgođen pristup europskim fondovima, rekao je Nafez Zouk, analitičar državnog duga za tržišta u razvoju pri Aviva Investorsu u Londonu.
--- Uz pomoć Martona Kasnyika, Macieja Martewicza, Piotra Skolimowskog i Andra Timua.
.webp){kind=icon}
