.webp){kind=icon}
Nepredvidivo ponašanje njemačke vladajuće koalicije pretvara se u remetilački faktor u Europi.
Nedavno blokiranje europskog dogovora o zabrani novih vozila s unutarnjim sagorijevanjem samo je posljednji u nizu primjera. I zbog drugih tema, kao što su financijska pomoć Ukrajini ili reforma pravila državne pomoći i proračunske politike, Bruxelles i europski partneri postaju sve više frustrirani ponašanjem koalicije pod vodstvom kancelara Olafa Scholza.
Socijaldemokrati, zeleni i liberali su ponekad vrlo spori u postizanju međusobnog dogovora oko temeljnih elemenata nekog od zakonskih prijedloga.
"Njemačka šalje mješovite signale oko vlastitih i širih europskih interesa. Njemačka često govori da čini dobre stvari za Europu, no nerijetko odluke su više usmjerene na stvari koje su u njemačkom interesu i ne pomažu Europi", smatra Sudha David-Wilp, direktor u berlinskom uredu German Marshall fonda.
Njemačka vlada nije htjela komentirati navode da u nekim slučajevima stvara probleme oko dogovora na europskoj razini.
Spor oko novih vozila s unutarnjim sagorijevanjem posebno je prouzročio gorčinu u Bruxellesu budući da se dogodio samo par dana prije najavljenog prihvaćanja zabrane od 2035. godine.
Zamjenica španjolskog premijera Teresa Ribera rekla je da mijenjanje već praktično dogovorenog prijedloga u zadnji čas može stvoriti negativan presedan u načinu na koji EU oblikuje politike, a šalje i zbunjujuće signale investitorima i industriji koja se sprema za prelazak na čistu energiju.
"Što ako druge vlade odluče učiniti nešto slično na bilo kojem drugom pitanju? Proceduralna pravila su za svakoga", rekla je Ribera.
Teresa Ribera
Predsjednik Odbora za okolišna pitanja Europskog parlamenta Pascal Canfin je čak rekao da bi Scholz mogao u povijesti ostati zabilježen kao osoba koja je ubila dogovor o zelenoj tranziciji.
Osim pitanja elektrogoriva Njemačka se pokazala nekooperativnom i oko napora reformiranja fiskalnih pravila iz Pakta o rastu i stabilnosti, navode dužnosnici EU-a.
Njemački pristup otežava postizanje novog okvira do početka iduće godine, prije no što istekne suspenzija proračunskih ograničenja kao posljedica pandemije.
Neki u njemačkoj vladajućoj koaliciji priznaju da bi Njemačka, ako želi labavija pravila državne pomoći, trebala pokazati određenu fleksibilnost u odnosu na partnere u EU-u koji traže manje stroga pravila u Paktu o rastu i stabilnosti.
Njemačka se sukobila s EU partnerima i oko toga je li financijska pomoć Ukrajini treba biti u kreditima ili bespovratna. Njemačka je htjela bespovratnu pomoć, dok su druge zemlje članice smatrale da treba dati kredite što je usporilo isplatu oko devet milijardi eura obećanih Kijevu prošle godine.
