Na rubu gradića Sillamäe na sjeveroistoku Estonije, u kojemu živi tek nešto malo više od 12 tisuća stanovnika, nalazi se travnata uzvisina koja možda krije tajnu smanjenja ovisnosti o Kini kad je riječ o isporuci komponenata za jednu od industrija ključnih za gospodarstvo Europske unije (EU).
Umjetni brijeg na obali Baltičkog mora krije radioaktivni bazen iz vremena kada se tu za sovjetske nuklearne potrebe proizvodio uranij.
Obližnji objekti služe kao skladište za naftu i umjetno gnojivo, ali je među njima i tvornica, gotovo jedina važnija izvan Azije, koja prerađuje rijetke metale potrebne u automobilskoj industriji.
Vlasnik tvornice kanadska je tvrtka Neo Performance Materials koja ističe kako je ta tvornica ključna za europsku industriju magneta, naročito za električna vozila. Estonska vlada podupire projekt izgradnje prve europske tvornice magnetnih komponenti proizvedenih od rijetkih metala.
"Pogledate cijelu Estoniju, zemlju od tek 1,4 milijuna ljudi, i vidite potencijal da postane inovacijski hub za ključne materijale za cijelu Europu", kaže glavni izvršni direktor kanadske firme Constantine Karayannopoulos.
Vizija se može činiti grandioznom, no velika je potražnja za rijetkim metalima koji se koriste na stotine načina, od proizvodnje raketa do novčanica, a najistaknutiji je proizvodnja moćnih magneta. Kineske tvrtke dominiraju u njihovoj proizvodnji, dok su Europa i SAD uslijed te jeftinije konkurencije izgubili na važnosti u tom području.
Tvornica u gradiću Sillamäe koja je proizvodila uran
Industrija električnih automobila trebat će veliku količinu takvih magneta u idućim godinama i u vrijeme kada se EU nastoji odmaknuti od vozila na fosilna goriva.
Molycorp, propala američka rudarska korporacija koja je bila vlasnik kanadske tvrtke, pokušala je napraviti nešto slično, no zbog velikih fluktuacija cijena na tržištu rijetkih metala nije uspjela.
"U Europi je to problem kapaciteta. Morate imati blisku suradnju s partnerima u dobavnom lancu od izvlačenja rijetkih metala do stavljanja proizvoda na tržište", kaže Nabeel Mancheri iz belgijske udruge industrije rijetkih metala.
Kineska dominacija u tom segmentu postala je prava briga za Zapad nakon što su pandemija, rat u Ukrajini i povremeni problemi u Sueskom kanalu ukazali na ranjivost dobavnih lanaca.
Europska automobilska industrija sada nastoji razviti vlastitu proizvodnju svih sastavnica, od poluvodiča do baterija.
Karayannopoulos kaže kako je njegova tvrtka u razgovorima sa svim važnijim dobavljačima za električna vozila te da Europa vapi za kvalitetnim dobavnim lancem.
Neo Performance Materials, osnovan prije 30 godina, u estonskom gradiću proizvodi tantal, cerij, lantan, neodimij i praseodimij – redom materijali za automobilsku industriju, svemirski razvoj i mikroelektroniku. Izvan Kine pokriva 70 posto tržišta neodimijskih magneta, navodi analitičar Yuri Lynk iz montrealske investicijske tvrtke Canaccord Genuity. Neo je i vlasnik tvornica magneta u Kini i Tajlandu, a nedavno je kupio istraživačka prava za rudnik na Grenlandu.
Proizvodnja magneta od rijetkih metala bit će točno uz granicu s Rusijom
U ovome trenutku tvrtka mora transportirati materijal prerađen u Estoniji u Aziju da bi nakon toga gotovi proizvod ponovno bio prebačen za Europu. Tvornica vrijedna 100 milijuna eura koja bi trebala biti izgrađena u mjestu Narva na samoj granici s Rusijom trebala bi riješiti taj problem.
Proizvodit će magnetni prah ključan za električna vozila, a trebala bi profunkcionirati 2025. godine. Cilj je inicijalno proizvoditi 1500 tona godišnje, što bi donijelo 150 milijuna eura prihoda. U punom kapacitetu proizvodnja bi dosegla 5000 tona, što bi zadovoljilo potražnju za svih 1,7 milijuna električnih vozila registriranih u EU-u u 2021. godini.
"Ne vjerujem da bi nepotrebno izgradili tvornicu", ističe Lynk.
Estonska vlada će za tvornicu iskoristiti subvenciju EU-a vrijednu 18,7 milijuna eura.
Dio Neovih konkurenata također bi rado napravio pogone izvan Azije, no nemaju prednost koju nudi prerada u gradiću Sillamäe.
MP Materials, tvrtka koja posjeduje jedini rudnik rijetkih metala u SAD-u, kaže kako Kina dominira u rudarenju, obradi i proizvodnji metala, slitina i magneta, pa je to slabost i prijetnja globalnom lancu opskrbe.
Bivši pogon za izvlačenje uranija u Sillamäeu izgradili su zatvorenici radnog logora nakon Drugog svjetskog rata. Takozvano uranijsko jezero, smješteno pedesetak metara od obale Baltičkog mora, i dalje je zagađeno s oko 12 milijuna tona otpada.
"Cijeli je grad napravljen tako da prati proizvodnju uranija i nekada je bio ključan za nuklearni razvoj. To je bio zatvoren grad, sve je bilo tajno", kaže gradonačelnik Tõnis Kallberg koji sada planira obnovu morske šetnice te infrastrukture za iznajmljivanje plovila i ribolov.
Rijeka Narva Estoniju (lijevo) odvaja od Rusije (desno)
Narva ima 54 tisuće stanovnika i također je većinski naseljena govornicima ruskog.
Gradonačelnica Katri Raik nada se da će Neov pogon oživjeti proizvodnju i život u gradu, a kanadska tvrtka već se interesirala za kapacitete vrtića za djecu svojih zaposlenika.
Novi slogan Narve je "Tu počinje Europa".
"Moramo pozdraviti investitore koji dolaze na granicu s Rusijom. Na nama je da ih uvjerimo da su donijeli pravu odluku", kaže Raik.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...