Cjevovodi koji su trebali biti glavni kanal za ruski plin u Europu dignuti su u zrak od strane nepoznatih osoba. No je li navodna sabotaža Sjevernog toka uopće važna za opskrbu energijom u regiji?
Kratkoročno, odgovor bi mogao biti ne.
"Temeljni utjecaji su manji, jer cjevovodi u posljednje vrijeme nisu isporučivali prirodni plin", rekao je Norbert Rucker, voditelj ekonomije i istraživanja u Julius Baeru. "Tržište je reagiralo iznenađujuće smireno."
Europska referentna vrijednost plina porasla je 18 posto od ponedjeljka, što je najveći dvodnevni porast u otprilike mjesec dana, ali je i dalje znatno ispod najviše razine u kolovozu.
Rusija je već prestala isporučivati plin kroz Sjeverni tok i naznačila je da ne može ponovno započeti sve dok su na snazi sankcije povezane s invazijom na Ukrajinu. Regija je provela mjesece pripremajući se za prekid opskrbe i "zahvaljujući značajnom uvozu ukapljenog prirodnog plina i uglavnom smanjenju industrijske potražnje, Europa je u potpunosti kompenzirala ruska ograničenja, čak je i povećala skladištenje iznad uobičajene razine", rekao je Rucker.
Međutim, sukob između Rusije nije ograničen samo na tržište, postoje i šire implikacije navodnog napada.
"Ovaj incident izgleda kao konačni pokušaj prekida opskrbe europskog tržišta ruskim plinom", rekla je Katja Yafimava, viša znanstvena suradnica na Oxfordskom institutu za energetske studije. “To je vježba spaljivanja mostova, ali pitanje tko je to učinio ostaje otvoreno.”
Mentalitet da se nema šta izgubiti koji sugerira cijela priča oko incidenta povlači za sobom vrlo neugodna pitanja.
"Scenarij prave noćne more" bio bi da se pokušaji sabotaže prošire na druge cjevovode, rekli su analitičari Deustche Bank u bilješci. Norveška želi povećati sigurnost oko vlastite infrastrukture, ali "plinovodi su toliko dugi da bi bilo potrebno jako mnogo truda da se kompletno zaštite", zaključuju iz banke.
.webp){kind=icon}
