Bez umjetne inteligencije, bez problema? Kako je Španjolska prerasla Južnu Koreju

Gospodarski preokret na europskom jugu od mračnih dana krize državnog duga iz prošlog desetljeća dobro je poznat. Ipak, španjolski procvat rasta i dalje postiže nove prekretnice. Godišnji bruto domaći proizvod nedavno je preskočio Južnu Koreju i pridružio se klubu zemalja s BDP-om od dva bilijuna dolara. Njezin rast nadmašuje onaj zemalja skupine G7, a nezaposlenost je na najnižoj razini od siječnja 2008. Trebamo li se početi brinuti? Uostalom, kada su izgledi zemlje posljednji put bili ovako sunčani, to je bilo zbog neodrživog nekretninskog balona koji je puknuo s dramatičnim posljedicama.

Ova fiesta ovoga puta djeluje manje krhko. Ako Španjolska ove godine očekuje rast od 2,6 posto, što je na razini burnog rasta potaknutog umjetnom inteligencijom kakav se predviđa za Koreju, to nije zbog jednog pregrijanog sektora (glavni španjolski izvozni aduti su automobili i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, a ne tehnologija). Pokretač je umjesto toga rast stanovništva putem useljeničke radne snage, pri čemu zemlja ide protiv struje nativističkih trendova prisutnih drugdje, provodeći mjere poput masovne regularizacije kojom se odobravaju boravišne dozvole za više od milijun neregistriranih useljenika.

Španjolska populacija skočila je na gotovo 50 milijuna s 36 milijuna prije pola stoljeća, što je najveći postotni porast među pet vodećih nacija Europske unije, prema Williamu Chislettu iz think-tanka Real Instituto Elcano. To znači više radnika, veću potrošnju i više poreznih prihoda.

Oko 80 posto rasta broja radnih mjesta u Španjolskoj od 2022. godine otpada na povećanje broja zaposlenika rođenih u inozemstvu, kaže ekonomist BBVA-e Rafael Domenech. Druga blagodat je turizam, koji čini gotovo 13 posto gospodarstva i ove je godine oborio rekorde jer putnici izbjegavaju ratom pogođeni Bliski istok. Buena onda (dobre vibracije) nastavit će privlačiti kupače s luftmadracima, iako će kašnjenja na granicama EU-a i nesnosne vrućine predstavljati izazov. Ono što je ključno, sva ta rastuća potražnja apsorbirana je bez stvaranja galopirajuće inflacije. Energetska mreža bogata obnovljivim izvorima energije pomaže u zaštiti potrošača od energetskog šoka uzrokovanog ratom s Iranom.

Sve su to pozitivne stvari, posebno za eurozonu koja očajnički traži rast dok njezin francusko-njemački gospodarski motor posustaje. Rijetkost je u Europi čuti ljude kako o masovnoj imigraciji govore kao o blagoslovu, no upravo tako neki Španjolci opisuju nedavni priljev iz Latinske Amerike.

Prednosti ove zemlje također se čine malo manje spekulativnima od, primjerice, uskih grla u opskrbi AI poluvodičima koja pokreću korejsko gospodarstvo i podižu cijene dionica njezinih proizvođača čipova. Robustan BDP olakšao je manjinskoj vladi premijera Pedra Sancheza odupiranje povremenim pritiscima američkog predsjednika Donalda Trumpa, iako Madridovo oslanjanje na druge po pitanju izdvajanja za NATO i blaži stav prema prihvaćanju kineskih investicija ne nailaze uvijek na odobravanje u ostalim europskim prijestolnicama.

No koliko je to dugoročno održivo? Pritisci na resurse poput stanovanja već su vidljivi, što sugerira da bi se intenzitet imigracije morao smanjiti. El Pais opisuje Španjolsku kao zemlju od 50 milijuna stanovnika s infrastrukturom za 40 milijuna. Javna ulaganja prošle su godine bila ispod tri posto BDP-a, lošija od prosjeka EU-a, a mnoga španjolska kućanstva osjećaju se lošije nego 2022. godine.

Čak i ako se nije dogodio otpor u stilu Brexita, protuimigracijska stranka Vox osvojila je mjesta na regionalnim izborima i mogla bi pomoći u povratku desnice na vlast. Pritisak na veću potrošnju za rješavanje strukturnih problema porast će baš u trenutku kada se spušta zavjesa na izdašne pandemijske fondove EU-a. Španjolska je bila drugi najveći korisnik tih sredstava i ima rok do kraja ljeta 2026. za podnošenje posljednjih zahtjeva za novac.

Tu gospodarstvo poput južnokorejskog ima prednost. Ta je azijska zemlja uspjela podići produktivnost, izvlačeći više iz radne snage po satu rada, a Madrid će s vremenom morati povući istu polugu. Španjolski ministri govore o "dubokom" zaokretu u gospodarstvu posljednjih godina, uključujući rađanje tehnoloških startupa u glavnom gradu koji privlače imućne investitore. No Ana Andrade iz Bloomberg Economicsa napominje da je ukupna produktivnost mješovita. Španjolski je BDP rastao manje impresivno po glavi stanovnika nego u ukupnom iznosu – dovoljno da pretekne Japan, ali još uvijek čvrsto iza Koreje. Gledano po odrađenom satu, postoji trajan jaz u odnosu na Njemačku, Nizozemsku i nordijske zemlje.

Čini se da se Španjolska budi pred potencijalom AI-ja u tom pogledu, ulažući državni novac u udio od 130 milijuna dolara u tvrtki Openchip sa sjedištem u Barceloni – koju zagovornici opisuju kao "katalonsku Nvidiju" – te ciljajući na širenje podatkovnih centara zahvaljujući svojoj jeftinoj električnoj energiji. No to samo po sebi neće donijeti preokret. Usvajanje tehnologije u industrijama i među potrošačima zahtijeva kvantni skok kako bi se premostio trajni jaz u veličini i inovacijama između španjolskih tvrtki i njihovih europskih kolega. Isto vrijedi i za ulaganje u bolju infrastrukturu radi privlačenja talenata, s obzirom na to da troškovi stanovanja gutaju i do 70 posto plaća u Madridu i Kataloniji. Možda bi turistička industrija mogla biti poligon za testiranje učinkovitije i produktivnije radne snage, bilo kroz preporuke generirane umjetnom inteligencijom, automatiziranu prijavu u hotele ili robote za čišćenje. Dosadašnji španjolski gospodarski uspjeh bio je primjer modela "bez AI-ja, bez problema". Dugoročno gledano, Koreja će Europljanima ponuditi jasniji put koji trebaju slijediti.