Euforija podcasta – kako zaraditi ili pobijediti na izborima?

U eri raznolikih i brojnih medija, čini se da se podcast relativno brzo izdvojio iz mase i pronašao svoje mjesto. Ljubitelji podcasta odmah će primijetiti tu brzinu, s obzirom na činjenicu da podcast kao format za prijenos mišljenja i informacija postoji već punih 20 godina. Ipak, podcasti svoju zasluženu slavu doživljavaju u posljednjem desetljeću, pa otuda i spomenuti nagli rast popularnosti. U posljednjih šest godina broj slušatelja/gledatelja podcasta gotovo se udvostručio. Prema službenim podacima Statiste, 2019. godine podcasti su na globalnoj razini imali 275 milijuna slušatelja, dok je ta brojka prošle godine dosegla 505 milijuna.

Koliku moć ima podcast, dokazuju i posljednji predsjednički izbori u SAD-u. Mnogi stručnjaci smatraju da je upravo otvorenost prema tom mediju donijela pobjedu Donaldu Trumpu. Prvi su put predsjednički kandidati radije gostovali u podcastima nego na televiziji, a Trump se tijekom kampanje pojavio u njih čak 14.

Iako samo jednom, tu je praksu primijenila i aktualna predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova, tijekom predsjedničke kampanje za izbore održane prošle godine.

No kao po pravilu, kad popularnost nekog proizvoda raste, raste i konkurencija. Isto se događa i s podcastima. Broj podcastera svakodnevno raste, i sada na platformama koje generiraju podcaste možete pronaći zaista ogroman broj emisija koje se redovno emitiraju – na različite, odnosno doslovno sve teme. Postavlja se pitanje – dolazi li interes za kreiranje sadržaja podcasta iz mogućnosti zarade ili želje za slavom? Možda se radi o oboje, a možda i o nečemu trećem – na primjer, o mogućnosti javnog pričanja priča koje ne pronalaze prostor u tradicionalnim medijima ili o djelovanju u javnosti iz filantropskih pobuda, s ciljem odgovarajuće edukacije o raznim temama.

Put podcasta: od želje za razgovorom pred kamerom do pametnih uređaja slušatelja

Pokretanje podcasta proces je koji zahtijeva mnogo više od samog snimanja i objave, kaže naša sugovornica iz Sjeverne Makedonije Teodora Cvetkovska, novinarka koja je svoj projekt Anketa započela prije godinu i pol. „Počinje s jasnom idejom i konceptom – što želimo reći, na što se fokusiramo i kojoj se publici želimo obratiti. Slijede istraživanje tema, produkcijske pripreme (oprema, snimanje, montaža), izrada vizualnog identiteta, ali i strategija promocije i distribucije. Za dosezanje prave publike ključni su izgradnja zajednice i dosljednost u kvaliteti i objavljivanju“, kaže Cvetkovska. Njezin projekt Anketa nije samo podcast već i multimedijalna mrežna stranica.

„Osim podcasta, počeli smo raditi i na reportažama, istraživačkim pričama i interaktivnijim medijskim formatima. Svjesni da sadržaj ne smije biti ograničen samo na zvuk, počeli smo eksperimentirati s vizualnim novinarstvom – uključujući kratke videe, multimedijalne priče i dubinske intervjue. Dodatno, uvidjeli smo da mediji ne trebaju biti samo pasivan kanal informacija – želimo da Anketa bude i prostor za akciju. Zato smo krenuli s organizacijom događanja – debata, projekcija, promocija knjiga, panela s lokalnim aktivistima i diskusija koje stvaraju zajednicu oko tema koje obrađujemo. Kroz te događaje, medijski prostor koji gradimo postaje dvosmjeran – ne samo da dijelimo priče već stvaramo prilike za izravnu razmjenu ideja i iskustava s publikom“, ističe Cvetkovska.

Da je proces pokretanja podcasta dugotrajan, potvrđuje i Marko Petrak, suosnivač najpopularnijeg i najpoznatijeg podcasta po broju pretplatnika na YouTubeu u Hrvatskoj – Podcast Inkubator.

„Priča o našem podcastu započela je 2015. godine, a ideja je bila stvoriti ozbiljan 'podcast projekt' u Hrvatskoj. S obzirom na to da su podcasti u tom trenutku već bili prihvaćeni u SAD-u i bilo je jasno da se radi o sljedećoj velikoj stvari u medijima, nije mi bilo jasno zašto takvih projekata još nema kod nas“, rekao je Petrak u razgovoru za Bloomberg Adriju. Priznao je da je ubrzo shvatio koliko je projekt kompleksan – prva epizoda snimljena je tek u ožujku 2017. i priča se otad nastavlja. Dodaje da na samom početku nije bio svjestan koliko je ozbiljna ta ideja i da zahtijeva ozbiljno planiranje, financijska ulaganja, vrijeme i trud.

Monetizacija podcasta: može li se živjeti od snimanja podcasta?

Snimiti podcast uopće nije jednostavno kao što možda izgleda. Od dosezanja publike, ulaganja u opremu i popratni sadržaj do same monetizacije – sve je to dio pokretanja takvih projekata.

„Proces pokretanja podcasta zahtijeva znatna ulaganja ako želite da proizvod bude na odgovarajućoj produkcijskoj i vizualnoj razini“, kaže Ana Radišić, hrvatska podcasterica koja je svoj projekt pokrenula prije pet godina. „Uz to, ulaže se i u sadržaj, koji mora biti stalan. Iz moje perspektive, autentičnost je najvažnija. Monetizacija ide kroz sponzorstva i ozbiljan pristup prodajnom aspektu podcasta“, objašnjava Radišić.

Podcasteri u našoj regiji zarađuju na nekoliko načina – sponzorstvima i reklamama, donacijama i pretplatama publike, prodajom brendiranih proizvoda, partnerstvima s medijima i organizacijom događanja uživo, navodi Cvetkovska, naglašavajući da proces nije nimalo lagan, osobito u Sjevernoj Makedoniji, gdje je tržište malo, a podrška neovisnim medijima ograničena.

Ana Radišić

„U Sjevernoj Makedoniji jako je teško živjeti samo od podcasta. Većina podcastera ima dodatne izvore prihoda – bilo kroz druge medijske projekte, konzultantske usluge ili partnerstva. U Srbiji već postoje podcasti koji se u potpunosti financiraju putem sponzorstava i pretplata, ali i tamo je to ostvarivo samo za najuspješnije“, kaže Cvetkovska.

Kao i za sve drugo, odgovor na pitanje može li se živjeti od podcasta je – ovisi. Ako govorimo o mrežnim i relativno „novim“ zanimanjima, to je slično influencerima i youtuberima. Najpopularniji sigurno zarađuju, i to značajno, ali moraju to i održavati – ponovno i ponovno opravdavati svoj uspjeh, jer konkurencija je jaka, a internet stalno evoluira. Drugim riječima, ne mogu se osloniti samo na jedan kanal ili izvor prihoda.

Stoga podcasteri često sklapaju ugovore sa sponzorima, a iznos zarade ovisi o broju preuzimanja i popularnosti podcasta, kao i o vrsti ugovora (cijela serija, jedna epizoda itd.). Ostali načini uključuju prodaju proizvoda po narudžbi, partnerski marketing te kreiranje i prodaju mrežnih tečajeva.

Zastupljene su i pretplate ili premijski sadržaji. Neki podcasteri nude ekskluzivne materijale ili rani pristup epizodama kroz modele pretplate, pružajući slušateljima dodatne pogodnosti za mjesečnu naknadu.

Tako kreatori podcasta imaju različite mogućnosti monetizacije svog sadržaja, dok im platforme poput Spotifya i Apple Podcasta omogućuju širu distribuciju.

U Hrvatskoj se audioplatforme još uvijek probijaju, dok videosadržaji i dalje dominiraju, kaže Margarita Tomić, koja sa svojom prijateljicom Majom Marić od 2021. vodi jedan od najpopularnijih podcasta u Hrvatskoj – Samo bez panike.

„Monetizacija putem YouTubea ovisi o vrsti i količini objavljenog materijala, redovitosti, angažiranosti i, naravno, broju pregleda. Financijski gledano, monetizacija u zapadnim zemljama EU-a daleko je unosnija zahvaljujući oglasima unutar EU-a. Za usporedbu, kanal Maje Marić sa sjedištem u Njemačkoj donosi dvostruko veću zaradu od mojega u Hrvatskoj, iako je ona još uvijek zanemariva za ozbiljnija ulaganja u projekt“, kaže Tomić.

Iako ističe da publika uvijek mora biti na prvom mjestu, Tomić navodi da sponzorstva omogućuju projektu podcasta da opstane i raste. No koliko je teško pronaći sponzore? Uz dobru ideju, jasno osmišljen plan, precizno određenu ciljnu skupinu i profesionalni pristup – čini se da sponzori dolaze prije ili kasnije.

Trend rasta popularnosti podcasta nastavlja se. To koristi i poslovni sektor, kao novi način promocije. Sve što se ne stigne reći u reklamama ili kratkim specijaliziranim emisijama na tradicionalnim medijima – tamo se može reći opširno i detaljno. Upravo tu prednost za širu promociju koriste mnoge profesije i poslovanja.

Važnost obrazovne strane podcasta

Još smo na početku spomenuli da motiv snimanja podcasta često nije sama monetizacija, već edukacija ciljne publike o određenim temama. Neki podcasteri potaknuti su stvarati sadržaj iz znatiželje, neki iz hobija, a u slučaju Srpkinje Ane Brzaković, osnivačice Digital Waya i autorice podcasta BizBalance, presudan trenutak bio je napuštanje dugogodišnje pozicije u kompaniji.

„Ako su moje epizode podcasta motivirale barem jednu osobu da nešto promijeni u svom životu ili je inspirirale da poduzme neku akciju, smatrat ću podcast uspješnim“, kaže Brzaković, koja je zadovoljna što se podiže svijest o temama koje obrađuje i što doseže sve veći broj ljudi. „Naravno, potrebna nam je i podrška sponzora kako bismo mogli imati kvalitetnije epizode i njihovu promociju“, dodaje Brzaković, čiji podcast BizBalance trenutačno više slušaju žene nego muškarci, i to prvenstveno poduzetnice i one koje to žele postati, majke, kao i zaposlenici koji žele naučiti kako raditi pametnije i zdravije.

Ana Brzaković

Nataša Kocis za Bloomberg Adriju kaže kako trenutačno radi podcast iz hobija, ali ne isključuje mogućnost monetizacije. „Ipak, potrebno je puno vremena, truda i rada.“

Nataša Kocis iz Srbije, voditeljica podcasta Na kafi sa…, u razgovoru za Bloomberg Adriju izjavila je da je cilj serijala, koji se u tom formatu emitira od 2020. godine, upoznati istaknute intelektualce, znanstvenike i umjetnike iz Srbije s članovima kluba (po njezinoj inicijativi) Srpski siti klub. To je platforma za raspravu o ulozi Srbije u globalnim akademskim i kulturnim okvirima, ali se kroz nju razmatra i važnost pripadnosti i identiteta za one koji su otišli, razmišljaju o odlasku, ili su već prva ili druga generacija koja živi i radi izvan regije.

Nataša Kocis

Kroz podcaste do veće financijske pismenosti

U drugom dijelu teksta fokus stavljamo na podcaste na temu financija. Naime, sve više investicijskih savjetnika odlučuje snimati podcaste.

Mihailo Đurđević, analitičar u investicijskoj tvrtki Senzal Capital, koji vodi podcaste koji se bave temama iz svijeta financija i u njima sudjeluje, za Bloomberg Businessweek Adriju podijelio je svoje, kako kaže, vrlo pozitivno iskustvo.

„Imao sam priliku gostovati u podcastima, ali i voditi vlastiti format pod nazivom Senzal Market Report (SMR). Kroz taj projekt pokušavamo približiti teme iz svijeta financija široj publici na jednostavan, ali stručno utemeljen način, bez obzira na to radi li se o početnicima ili ljudima koji su već aktivno uključeni u investiranje“, kaže Đurđević, ističući da uz SMR postoji i Senzal Insights, koji vodi direktor Senzal Capitala Rade Rakočević.

„Tamo pokušavamo voditi razgovore s vodećim stručnjacima iz svijeta financija, ali i iz sektora koji mogu biti zanimljivi svakom profilu investitora“, dodaje Đurđević. Smatra da popularnost financijskih podcasta u Srbiji i regiji polako, ali sigurno raste. „Još uvijek nismo na razini razvijenih tržišta, ali publika se sve više zanima za teme poput osobnih financija, investiranja i makroekonomskih trendova“, kaže Đurđević, čiji se podcast ne plasira radi profita, već prvenstveno s ciljem povećanja razine financijske pismenosti, što je od ključne važnosti za prosperitet svakog pojedinca, a time i nacije.

Makedonski financijski savjetnici također nisu iznimka. O ideji, cilju i učincima komunikacije s javnošću putem financijskih podcasta, Bloomberg Adria je nedavno već razgovarao s Kostom Kostadinovskim i Biljanom Stankovska-Arsovom, osnivačima Capital Asset Managementa i Capital Financial Centra (CFC).

„Ideju za podcast potaknuli su neki predavači koje koristimo za edukacije naših suradnika i prodajne mreže, koji su rekli da je vrijeme, svijet se mijenja i da moramo komunicirati na drugačiji način s javnošću, a podcasti su prikladan način za novije generacije“, kaže u razgovoru za Bloomberg Adriju Biljana Stankovska-Arsova iz CFC-a.

„Ako oglašavaš fond, nitko ništa neće razumjeti, a kad pričaš o tome kako štedjeti, zašto štedjeti – to je komunikacija koja se mora posebno voditi. Iako imamo mnogo radionica i seminara, podcast nam je bio novi izazov da počnemo djelovati i na tom području“, kaže Stankovska-Arsova.

Kostadinovski iz Capital Asset Managementa ističe kako nedostaje povezanost sa širom javnošću, a podcast nudi mogućnost dubljeg i kvalitetnijeg objašnjavanja i pojašnjavanja upravljanja financijama.

Kosta Kostadinovski/Privatna arhiva

„Definitivno nedostaje prenošenje informacije svakome, kao i ideja, mogućnost da to mogu raditi, a nedostaje i ta tržišna svijest, kapitalistički način razmišljanja da se mora stvarati kapital kako bi se ostvarili neki financijski ciljevi. Kod nas još uvijek vlada mišljenje: 'Imam dobru plaću i to je vrhunac.' Još se osjeća kod ljudi da ih plaća u potpunosti zadovoljava kako bi platili sve što su zamislili, a to nije svijet kojem težimo“, kaže Kosta Kostadinovski.

Iskustva naših sugovornika, koji su kao financijski savjetnici sada i u ulozi podcastera, pokazuju da utjecaj postoji – to je vidljivo, ali nije mjerljivo.

„Utjecaj postoji, ali ne znam može li se izmjeriti, jer u velikoj mjeri takav način dijeljenja informacija pomaže postojećoj infrastrukturi i zapravo olakšava sklapanje prodaja i dogovora o korištenju naših usluga. Uvjeren sam da to pomaže našim ljudima koji su već unutra i nama koji na neki način predstavljamo, izravno prodajemo ili smo u kontaktu s krajnjim korisnikom jer je već informiran ili je već nešto vidio. I tu podcast sigurno pomaže u kvantificiranju našeg poslovanja“, ističe Kostadinovski.

Profesorica Slađana Benković sa Sveučilišta u Beogradu posljednjih je godina aktivno angažirana kao konzultantica za financijsko poslovanje u međunarodnim kompanijama u Srbiji i regiji, ali je u veljači 2024. pokrenula podcast Jezik financija kao dio projektnih aktivnosti svoje kompanije.

„Činjenica da već više od 26 godina radim na sveučilištu stavlja me u poziciju da promatram trendove bliske našim studentima. Tako sam obratila pažnju na podcast kao format i počela pratiti one koji su mi bili profesionalno, a ponekad i privatno zanimljivi. Naravno, neki od njih su iz područja financija“, kaže Benković za Bloomberg Businessweek Adriju.

Ipak, kako navodi, poticaj za pokretanje podcasta bila je prisutnost influencera u području financija, koji prilično ležerno govore o određenim financijskim pojmovima i bez kakvog formalnog obrazovanja, praktičnog iskustva ili razumijevanja onoga o čemu govore – ali su zato preplavili medijski prostor. „To traje već dulje vrijeme, možda pet godina, i postaje zabrinjavajuće jer zbunjuje građane koji imaju vrlo nisku, kako kažemo, financijsku pismenost“, kaže Benković, naglašavajući da se u razvijenim zemljama osnovni financijski pojmovi počinju učiti još u vrtiću, kroz igru s djecom, a nastavljaju kroz osnovnoškolsko obrazovanje u okviru redovnih predmeta.

Najviše je zabrinjava to što u nekim zemljama regije uopće ne postoji inicijativa za izradu Strategije za financijsku pismenost, čiji je krajnji cilj upravo povećanje financijske pismenosti. Profesorica kao pozitivne primjere ističe Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, koje pokušavaju razviti strategiju financijske pismenosti, a kao uzor navodi Mađarsku, Bugarsku i Sloveniju, čiji su građani na petom mjestu u EU-u po razini financijske pismenosti.

„Financije su znanost, ali i vještina. Istovremeno, podcast kao kanal komunikacije koji bilježi eksponencijalni rast slušanja diljem svijeta, prilagođen je suvremenom čovjeku i privlači pozornost i moram naglasiti da, budući da sam profesorica financija, trudim se da razgovor bude strukturiran i prilagođen slušateljima tako da i oni koji nikada nisu čuli za neki koncept mogu pratiti sadržaj“, zaključuje Benković, čija ideja, baš kao i Đurđevićeva, nije bila monetizacija, već edukacija – jer je to njezina primarna uloga u društvu.

Biljana Stankovska-Arsova/Privatna arhiva

Vječna borba s lažnim financijskim savjetnicima

Nedavno smo svjedočili nekoliko propalih financijskih investicijskih shema u kojima se jamčila brza i višestruka zarada na uloženi novac, pa se neko vrijeme kasnije otkrilo da je riječ o prijevarama, pri čemu su mnogi ostali bez svojih ušteđevina ili, još gore, zadužili se kako bi impregnirali novac – ali bezuspješno, i to nije ništa novo. Tijekom godina svjedočili smo brojnim shemama s različitim imenima, ali s istim ili sličnim načinom funkcioniranja, u kojima su nerealna obećanja o povratima služila kao mamac za mnoge.

Postavlja se pitanje – nedostaje li ljudima financijska pismenost kako bi se podigla svijest o upravljanju novcem, oplemenjivanju kapitala, načinima štednje i zarade?

„Ne znam je li korijen problema isključivo u financijskoj nepismenosti. Korijen je u očekivanju brzih i ekspresnih rezultata od svega, što jednostavno nije realno očekivati od bilo kojeg financijskog instrumenta – ni od bankovnog depozita, ni od obveznice s višom kamatom, ni od dionice s dobrom dividendom – da će preko noći stvoriti neko čudo. Ne može. Kod nas ljudi očigledno traže takve adrenalinske, brze uspjehe, vole slušati priče o ekspresnoj i vrhunskoj zaradi. Zato imamo toliku prisutnost kladionica i kockarnica, kakva ne postoji nigdje u Europi, pa ni u svijetu, osim možda u Las Vegasu. Dakle, tu leži korijen tog problema“, smatra Kostadinovski iz CFC-a.

„Nažalost, i dalje je prisutan fenomen koji traje godinama. Ne postoji čarobno rješenje, ali postoje dvije ključne stvari koje možemo učiniti: edukacija – što više kvalitetnih i profesionalnih izvora, poput provjerenih podcasta i medija, treba zauzeti prostor na internetu i tako potisnuti neprofesionalne. (Upravo to briljantno radi Bloomberg!); transparentnost i kredibilitet – svatko tko se bavi tim poslom mora jasno komunicirati svoje reference, moguće sukobe interesa i granice svojih savjeta. U Senzalu nikada ne dajemo investicijske preporuke, već nastojimo ljude naučiti kako samostalno razmišljati analitički“, kaže Đurđević iz Senzal Kapitala.

„Istina je da se u medijima pojavljuju razni financijski gurui, koji sve znaju i puni su savjeta. Tu pojavu ne možemo kanalizirati niti zabraniti, jer postoji sloboda govora. No svatko od nas treba se zapitati – ne samo što netko govori nego tko govori, koja je profesija te osobe, čime se bavila, kakva su joj profesionalna iskustva. Na temelju toga odlučujemo želimo li nekoga pratiti, slušati i dati mu prostor“, kaže profesorica Benković, ističući kako je upravo zato pokrenula podcast Jezik financija, kako bi slušatelji imali alternativu i čuli određene teme iz usta stručnjaka.

U pisanju teksta pomogle su Bojana Lazarević iz Srbije i Marta Premužak iz Hrvatske.