U trenutačnim međunarodnim okolnostima, gdje se svijet svakodnevno suočava s nekim novim nepredviđenim okolnostima u sferi gospodarstva, trgovine, sigurnosti i međunarodne politike, čini se da nas odjednom više ništa ne može doista iznenaditi. Međutim, kada su nedavno objavljeni podaci o rastu francuskog gospodarstva, to je bilo neočekivano iznenađenje čak i za one koji kao da sve znaju i da ih ništa ne može iznenaditi u prilično tmurnoj francuskoj i međunarodnoj klimi.
Prema službenoj francuskoj statistici, francusko gospodarstvo ostvarilo je neočekivani rast od 0,5 posto u trećem tromjesečju 2025., što je prvi put od 2023. To je bilo neočekivano iznenađenje jer francusko gospodarstvo praktički stagnira od početka 2024., ostvarivši gotovo zanemariv rast ove godine od 0,1 posto u prvom i 0,3 posto u drugom tromjesečju.
Osim ako ne dođe do naglog preokreta u posljednja tri mjeseca godine, francuski cilj rasta od 0,8 posto u 2025. trebao bi biti ispunjen, što bi premašilo očekivanih 0,7 posto.
„Izniman rezultat“, rekao je francuski ministar gospodarstva Roland Lescure. „Unatoč političkim previranjima i međunarodnim neizvjesnostima, naša poduzeća ulažu, izvoze i pokreću zemlju naprijed.“
I doista je to izniman rezultat, imajući u vidu da je Francuska već više od dvije godine u velikoj političkoj krizi tako da zemlja sve više nalikuje Italiji iz vremena duge političke nestabilnosti u kojoj su se premijeri i vlade mijenjali svake godine. Ne samo da je Francuska u dvije godine promijenila pet premijera već je i sadašnji premijer Sébastien Lecornu dao ostavku dan nakon što je objavio imena svojih ministara, da bi nekoliko dana kasnije prihvatio prijedlog predsjednika Emmanuela Macrona da ostane premijer i formira novu vladu te pokuša dobiti odobrenje francuskog parlamenta za proračun za 2026. godinu.
Bloomberg
Francuska politička scena je u previranjima od ljeta 2024. godine kada je Macron, zbog lošeg rezultata svoje stranke na europskim izborima, pokušao ojačati svoj autoritet raspisivanjem prijevremenih izbora, što je bio rizik koji mu se politički obio o glavu. Konkretno, Francuska je dobila parlament gotovo podjednako podijeljen između tri suparnička bloka – krajnje ljevice Jean-Luca Mélenchona, Macronovih centrista i krajnje desnice Marine Le Pen – pri čemu nijedan nije imao dovoljno zastupnika da samostalno vlada. U tim okolnostima, prethodni premijer François Bayrou je smijenjen u parlamentu, što je bio svojevrsni odgovor parlamentaraca na činjenicu da je u prijedlog proračuna za 2026. godinu uključio oštre mjere štednje i zamrzavanje socijalnih naknada.
Upravo zbog tih političkih okolnosti koje su dovele do snižavanja rejtinga Francuske od triju najuglednijih međunarodnih rejtinških agencija, gospodarski rast je iznenađenje. Naime, ekonomska teorija kaže da jaki politički problemi obično uzrokuju ekonomsku stagnaciju ili pad jer povećavaju neizvjesnost, obeshrabruju ulaganja i vode do politika koje štete gospodarskom rastu. Stoga se postavilo pitanje ruši li primjer Francuske, kao i nekih drugih zemalja koje ostvaruju gospodarski rast unatoč unutarnjim političkim trenjima, poput Poljske, zapravo postulate ekonomske teorije. I smanjuje li se danas uloga države i političara u gospodarstvu? Je li gospodarstvo postalo otporno na političare u moderno doba?
Preusmjeravanje francuske ekonomije
Kada se stanje francuskog gospodarstva dublje analizira, jasno je da je rast u trećem tromjesečju zapravo posljedica rasta izvoza, uglavnom zahvaljujući isporukama zrakoplovne i farmaceutske industrije, kao i dijelom posljedica većih korporativnih ulaganja na domaćem terenu. Prema riječima Marie Leclair, voditeljice odjela za nacionalne račune u francuskom Nacionalnom institutu za statistiku (INSEE), francuski izvoz porastao je za 2,2 posto između lipnja i rujna, dok je uvoz neznatno pao.
„Ovaj doprinos vanjske trgovine bio je očekivan i ostvario se“, napomenula je, objašnjavajući da je rast od 0,3 posto u drugom tromjesečju, nasuprot tome, uglavnom potaknut povećanjem industrijskih zaliha.
Zrakoplovi, strojevi i farmaceutski proizvodi francuske proizvodnje pronašli su kupce na stranim tržištima iz većih zaliha. A povećanje zaliha kroz povećanu proizvodnju u prvim mjesecima godine bilo je moguće, kako ističe ekonomist Allianz Tradea Maxime Darmet, zbog „ublažavanja posljednjih ograničenja u opskrbi (nestašica dijelova ili materijala, nestašica radne snage) koja su postojala od pandemije COVID-19“.
Bloomberg
Osim toga, ovaj novi zamah također odražava „početne učinke ponovnog pokretanja europskih programa naoružanja“, napominje Stephane Colliak, ekonomist u BNP Paribasu, napominjući da se to „osjeća i u Francuskoj i drugdje“. Među ostalim, povećao se francuski izvoz u Njemačku, koja je započela opsežno naoružavanje svojih vojnih trupa.
Međutim, ne postoji takav trend za francuski izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ili pića i žestokih pića, koji opadaju, posebno u Kinu i Sjedinjene Američke Države.
„Imamo osjećaj da počinjemo vidjeti prve učinke (Trumpovih) tarifa“, naglasila je Leclair iz INSEE-a.
Na domaćem planu, druge dobre vijesti bili su snažni rezultati poslovnih ulaganja, koja su porasla za 0,9% u trećem tromjesečju unatoč neizvjesnostima oko oporezivanja i makroekonomskih izgleda zemlje. Ovo povećanje utjecalo je na proizvedenu robu i opremu, kao i na sektor informacija i komunikacija, koji posebno uključuje digitalne tehnologije. To nesumnjivo odražava snažan zamah ulaganja u umjetnu inteligenciju (AI), što bi mogla biti dobra vijest za buduću produktivnost francuskog gospodarstva.
Vanjski čimbenici ključni za spor rast
Međutim, činjenicu da Francuska zapravo nije uspjela preokrenuti postulate ekonomske teorije o utjecaju politike na gospodarski rast dokazuju i podaci da potrošnja, koja predstavlja oko polovicu francuske gospodarske aktivnosti, ostaje spora, te da su politička neizvjesnost i parlamentarne rasprave o proračunu dovele do usporavanja korporativnih ulaganja.
„Pokazatelji za rujan o investicijama i potražnji za kreditima počinju se pogoršavati“, napominje Darmet, koji kaže da se boji „pada na kraju godine“.
Posebno se tvrtke još uvijek boje viših poreza i težeg poslovnog okruženja, pa francuski ekonomisti ne očekuju ponavljanje rezultata viđenih u trećem tromjesečju u posljednja tri mjeseca ove godine.
„Brzo usvajanje proračuna, koje čuva povjerenje poduzeća i kućanstava, bit će ključno za održavanje ovog zamaha“, priznao je francuski ministar gospodarstva Lescure.
S druge strane, ekonomisti ističu da je činjenica da će rast francuskog gospodarstva u 2025. biti upola manji nego u prethodnoj više rezultat vanjskih čimbenika, iako je očito da Macron i njegov premijer nisu u stanju osigurati stabilno političko upravljanje, što utječe i na gospodarstvo.
„Kada se pogledaju protekle dvije godine i ova, francusko gospodarstvo se usporava, ali ne vjerujem da je to što je prepolovljen ekonomski rast – toliko posljedica Macronovih političkih poteza i nestabilnosti oko vlade, već da su se izvoz i potrošnja smanjili, kao rezultat vanjskih čimbenika“, rekla je Adria Jelena Žarković, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, u intervjuu za Bloomberg Businessweek.
Iako francuska politička kriza nije imala tako dramatičan utjecaj na ekonomske trendove, Žarković ističe da je očito da utjecaj politike na gospodarstvo diljem svijeta sve jači.
„Učimo studente o slobodnom tržištu i da je gospodarstvo liberalno, ali to u stvarnosti ne postoji. Ili bolje rečeno, ta je priča rezervirana za male igrače. Što ste ekonomski važniji i što je tvrtka veća, morate biti na ovaj ili onaj način povezani s državom. Mislim da je ovogodišnja inauguracija američkog predsjednika Donalda Trumpa to najslikovitije pokazala, kada vidite tko se postrojio u prvom redu. Bili su tu čelnici najvažnijih tvrtki, ne samo u SAD-u nego globalno“, ističe profesor. Žarković dodaje da su najbogatiji sigurno dali financijski doprinos Trumpovoj kampanji. „To se događa u svim zemljama, samo što je s Trumpom sve to vrlo ogoljeno, pa se s njim više nego s drugima vidi koliko je snažan utjecaj politike na ekonomske trendove i velike tvrtke.“
Povratak industrijskoj politici
Trenutačna podjela svjetskog globaliziranog gospodarstva na dva odvojena svijeta – dominantno američki i dominantno kineski – ispunjena trgovinskim i sigurnosnim napetostima te brojnim neizvjesnostima znači da zapravo uloga politike i političkih vođa postaje sve veća jer je geopolitička borba oko rijetkih metala, energije, podataka i lanaca opskrbe postala važnija za ekonomski uspjeh zemalja od odluka tvrtki.
Kada je krajem 2016. londonski tjednik Economist na naslovnici s naslovom „Novi američki poslovni model“ predstavio Trumpa kao kralja pod čijim nogama leži zbunjeni poslovni čovjek, ta je naslovnica više protumačena kao kritika očitog rastućeg utjecaja politike na gospodarstvo dolaskom Trumpa u Bijelu kuću. Međutim, taj se utjecaj nastavio i kada je Trumpa u Bijeloj kući zamijenio Joseph Biden, što je bilo vidljivo kroz označavanje opskrbe kritičnim materijalima kao pitanje nacionalne sigurnosti i kroz zakon o smanjenju inflacije, kojim je država uložila ogromne količine novca u zelenu tranziciju.
Žarković ističe da je sve to industrijska politika koja je bila potpuno zanemarena 40-50 godina. Štoviše, smatrana je nevažnom i u ekonomskoj teoriji, jer industrijska politika upravo zahtijeva aktivnu ulogu politike, države i političara.
„To je bilo potpuno ignorirano, jer smo od 1980-ih nadalje imali trend deindustrijalizacije i sektor usluga se smatrao samo najvažnijim područjem za zapošljavanje. Međutim, od Trumpa i Bidena u Americi je krenula priča o novoj industrijalizaciji i novoj industrijskoj politici, među ostalim, i kroz dva zakona koja su uvela subvencije tvrtkama za proizvodnju specifičnih stvari koje su oni identificirali kao bitne, bilo da se radilo o čipovima ili baterijama za električne automobile kao dijelu zelene tranzicije“, ističe i dodaje da je Trump u drugom mandatu tome dodao i carine, kao i da u izravnim pregovorima o snižavanju carina traži velika ulaganja država u američko gospodarstvo. „Svi ti potezi sada se nazivaju reindustrijalizacijom. I ne radi to samo Amerika već i europske zemlje, dajući slične državne subvencije privatnim ulaganjima za izgradnju novih tvornica za proizvodnju onoga čime sada uglavnom dominira Kina.“
Premijer Lecornu in predsjednik Macron | Bloomberg
Sve to zahtijeva aktivnu ulogu države, političara najvišeg ranga pa čak i cijelog državnog aparata, pa se puno više nego prije vidi da zemlje koje su se nekada klele u slobodno tržište zapravo imaju aktivnu industrijsku politiku, kroz velika ulaganja i velike programe.
Stoga se postavlja pitanje imaju li zemlje s kontroliranim gospodarstvima, poput Kine, neku vrstu prednosti nad zapadnim zemljama. Kako kaže profesor Sveučilišta u Beogradu, prednost nema samo Kina već i azijske zemlje općenito, poput Japana i onih koje smo nazvali četiri azijska tigra jer su se uspjele razviti nakon Drugog svjetskog rata zahvaljujući snažnoj industrijskoj politici.
„Naprotiv, sve svjetske razvojne organizacije poput Svjetske banke, MMF-a i drugih već dugo govore siromašnim zemljama da put do ekonomskog prosperiteta nije industrija, već da je to u sektoru usluga. Malo je ekonomista, poput Danija Rodrika s Harvarda, koji je također rekao da male zemlje moraju proći fazu industrijalizacije. Ali to tada nije bilo popularno“, ističe Žarković, dodajući da sada kada o tome govore političari, koji stvaraju programe subvencija i usmjeravaju velike svote novca, mnogi ekonomisti „okreću ploču“ i više ne govore ništa loše o industrijskoj politici. „Ideologija se mijenja. Još nije došla do preporuka institucija poput Svjetske banke i MMF-a, ali samo je pitanje dana kada će doći do promjena i na tom planu.“
Međutim, činjenica da su mnoge francuske i europske tvrtke općenito pokazale da se mogu suočiti s Trumpovim tarifama puno bolje nego što se očekivalo također pokazuje da se poslovni ljudi ne prepuštaju samo na milost i nemilost odlukama političara. Košarica europskih dionica najviše izloženih tarifama, koju prati Goldman Sachs Group Inc., nadmašila je šire tržište u listopadu dvostruko više od Stoxx Europe 600 i tri puta više od dionica usmjerenih na domaće tržište.
.webp){kind=icon}
