Ništa više neće biti isto. Nova sezona Lige prvaka, koja se vraća već 7. srpnja, donosi potpuno novi format, a razlozi za promjenu su poslovne prirode. "To je velika prilika za klubove iz regije", komentiraju stručnjaci.
Liga prvaka utorkom i srijedom od 20:45 bio je klasičan termin za svakog ljubitelja onog što se nekad zvalo "najvažnija sporedna stvar na svijetu". Tada se nije planiralo ništa drugo, znalo se u kojem će pravcu biti usmjerena najveća pažnja. Taj termin već je neko vrijeme u povijesti, a od sljedeće sezone cijeli ustaljeni format doživjet će ogromne promjene.
Najvažnije novosti
Format najelitnijeg klupskog nogometnog natjecanja s osam grupa odlazi u povijest, a zamijenit će ga ligaški sustav s 36 timova. Klubovi u Ligi prvaka više neće igrati protiv istih protivnika kod kuće i u gostima, nego će sve ekipe biti podijeljene u četiri jakosne grupe te će svaki tim igrati s po dvije ekipe iz svake grupe – po jednu utakmicu kod kuće i jednu u gostima.
Motiv za novi format je uvijek ekonomski, nema dvojbe za profesora ekonomike sporta s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislava Globana. Jedna od glavnih zamjerki velikih klubova prema dosadašnjem formatu Lige prvaka bila je što u grupnoj fazi nisu igrali dovoljno međusobnih utakmica. Bilo je sasvim uobičajeno da klub poput Real Madrida ili Manchester Cityja cijelu jesensku polusezonu u Europi ne odigra nijednu europsku utakmicu protiv kluba iz jednako elitnog razreda.
Izgubljeni novac
"Time su zbog formata natjecanja ostavljali novac na cesti jer utakmice između divova donose najveći prihod", naglašava Globan za Bloomberg Businessweek Adriju.
Kao primjer se može uzeti grupa Lige prvaka otprije nekoliko godina u kojoj je Barceloni i Juventusu četiri od šest (ili 67 posto) utakmica u grupnoj fazi otpalo na njima neatraktivne dvoboje protiv Dinama iz Kijeva i Ferencvárosa, a samo dvije su odigrali između sebe. Globan ističe kako veliki žele igrati s velikima – to donosi gledanost, veći prihod od ulaznica i TV prava, veći interes sponzora.
Novi format Lige prvaka je UEFA-in odgovor na tu potražnju jer će klubovi iz prve jakosne grupe odsad moći igrati između sebe, a broj utakmica u ligaškoj fazi raste sa šest na osam. To dosad nije bilo moguće i zato će prihod UEFA-e, a time i nagrade klubovima, u novom trogodišnjem ciklusu značajno rasti.
Igra novca
UEFA od novog formata u sezoni 2024./2025. očekuje 4,5 milijarde eura bruto prihoda od klupskih natjecanja, što je rast od 22 posto u odnosu na aktualnu sezonu.
Kada se oduzmu troškovi i paketi solidarnosti, očekivani neto prihod je 3,67 milijarde eura, a od tog iznosa klubovi će među sobom podijeliti 3,4 milijarde eura, što je rast od 17 posto u odnosu na dosadašnje stanje.
Omjeri između natjecanja nisu se mijenjali pa će tako klubovi u Ligi prvaka među sobom dijeliti 4,3 puta više novca od onih u Europa ligi, a klubovi u Europa ligi dva puta više novca od klubova u Konferencijskoj ligi. No u apsolutnom iznosu, novčane nagrade rastu svima.
Velika prilika za regionalne klubove
Globan smatra kako je potencijalni utjecaj novog formata na regiju, naše saveze i klubove pozitivan, jer se dijeli više novca, ne samo u Ligi prvaka već i u Europa ligi i Konferencijskoj ligi. K tome, broj klubova koji će kroz jesen i zimu igrati ligašku fazu nekog od triju natjecanja raste s 96 na 108, što znači da će kroz ljetna europska pretkola proći više klubova nego dosad.
"To je velika prilika za klubove iz regije. Čak je i put u novu, lukrativniju Ligu prvaka otvoreniji nego dosad jer je u njoj za prvake iz liga koje nemaju direktan plasman osigurano pet, a ne četiri mjesta kao dosad. Kao i sa svakom dosadašnjom reformom, UEFA je pronašla način da zadovolji velike, ali da i malima s velikog stola padne dovoljno da se nasite", kaže Globan.
Novom formatu raduju se i u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS), gdje posebno ističu da će novi format europskih natjecanja omogućiti većem broju klubova sudjelovanje, uključujući Ligu prvaka, a što će rezultirati i većim prihodima, većim nagradama za klubove koji se natječu, kao i većim brojem utakmica.
Dogovor ključnih
"Izmjene su rezultat razgovora i dogovora nekoliko ključnih dionika europske nogometne obitelji te nas raduje što je UEFA pronašla način da zadovolji najjače klubove, a pritom u potpunosti zadrži principe solidarnosti te sportskog uspjeha kao jedinog mjerodavnog kriterija za nastupanje u određenom natjecanju", kazao je za Bloomberg Businessweek Adriju Tomislav Pacak, glasnogovornik HNS-a.
Uz poznate promjene u samom formatu ligaškog dijela pojedinih natjecanja, dosta je detalja izmijenjeno i u formatu kvalifikacija, što ima poseban utjecaj na klubove iz regije. Iz HNS-a kažu kako su promjene uglavnom pozitivne za hrvatske predstavnike. Njima je važna i izmjena u pristupnim listama prema kojoj će se osvajač Hrvatskog kupa plasirati u kvalifikacije za Europsku ligu, a ne Konferencijsku kao dosad, što omogućuje dodatnu priliku za osiguravanje europske jeseni.
Regija zadovoljna
"Generalno, rebalansiranje pristupnih listi u slučajevima kada osvajači Lige prvaka, Europske lige i Konferencijske lige izbore Europu kroz domaće natjecanje, a koje će sada ići prema klupskom koeficijentu, a ne nacionalnom, ima pozitivan učinak na Dinamo zbog relativno visokog koeficijenta", navode iz HNS-a.
Regionalni savezi i klubovi pozitivnim pomakom smatraju i novu raspodjelu bonus bodova u svim natjecanjima jer se, po njima, na objektivniji način uspoređuje uspjehe u različitim natjecanjima, zbog čega je konačna ljestvica puno realnijom.
Na kraju krajeva, koliko god te izmjene imale određen učinak na izglede klubova u europskim natjecanjima, i dalje je jedini način za ostvarenje europskog uspjeha – pobjeđivati. Europski uspjesi regionalnih predstavnika jedini su način da se poboljša njihov klupski, a onda i zajednički nacionalni koeficijent, što onda i klubovima pojedinačno omogućava bolje pozicije na pristupnim listama, a one pak bolji ždrijeb i veće šanse za daljnje uspjehe.
Kontra stav
Važan dio UEFA-ina imidža je da sve svoje ideje, pogotovo one koje su vezane uz format natjecanja, predstavlja kao revolucionarne, ali i kao priliku za povećanje jednakosti unutar sustava. Međutim, novi format Lige prvaka, i generalno europskih natjecanja, zapravo je ništa drugo nego predstavljanje prvog koraka prema stvaranju Superlige kakvu žele najveći klubovi, smatra Saša Ibrulj, bosanskohercegovački sportski novinar sa štokholmskom adresom.
"Povećanje broja utakmica za čak 33 posto, sustav u kojem dvije trećine klubova ima priliku igrati u nokaut fazi, dodatna četiri mjesta u grupnoj fazi, rangiranje prema koeficijentu – sve to su stvari koje u suštini pogoduju već stabilnim klubovima iz najvećih i najbogatijih liga", naglašava te dodaje kako se tim klubovima otvaraju novi izvori prihoda, a koncentracija novca, automatski i kvalitete, ostaje na manjem prostoru, što će na kraju stvoriti još veću razliku između velikih i malih.
Zatvaranje Europske i Konferencijske lige, u kojima više neće biti ispadanja iz grupne faze važnijeg natjecanja, na prvu izgleda kao pošten potez kojim se povećava kompetitivnost u tim natjecanjima, što donekle jest istina, ali bi moglo smanjiti njihovu atraktivnost, a samim tim i interes sponzora i zapravo smanjiti izvore prihoda. Naravno, sve je zasad samo teorija i tek nam ostaje vidjeti kako će se stvari razvijati, koliko će veći raspored utjecati na kalendar, na zdravlje igrača, na domaće lige i kupove, kakva će biti reakcija navijača, ali iz današnje perspektive, Ibrulju to djeluje tek kao prvi, ispolirani i blještavi korak u stvaranju budućeg novog poretka u europskom nogometu. Ispočetka to možda donese i dozu zanimljivosti, kao i sve novo, ali s vremenom će samo usmjeriti u stvaranje prave, zatvorene Superlige i njoj pripadajućih nižih liga.
Nastavak dominacije
Na pitanje je li Liga prvaka zapravo godinama u stagnaciji te koliko ima smisla teza da je usponom engleske Premier lige pala u drugi plan, Globan kaže kako je Liga prvaka i dalje najpopularnije klupsko natjecanje na svijetu.
"Trofej s ušima je bio i ostao najvredniji trofej u klupskom nogometu, a nokaut faza Lige prvaka je i po kvaliteti i po uzbudljivosti najbolje od onoga što nogomet može ponuditi. Problem je bio grupna faza koja je prečesto bila suviše predvidljiva zbog prevelikih financijskih razlika između klubova koji se voljom ždrijeba nađu u istoj skupini. Novi format mogao bi razriješiti taj problem, ali pričekajmo prvu sezonu da vidimo kako će to uistinu izgledati u praksi", zaključuje profesor.
Preveo Daniel Pavlović
.webp){kind=icon}
