text size
Dvije ogromne luke kojima upravlja ista kineska tvrtka nalaze se na oba kraja Panamskog kanala. Uzevši u obzir kako kanalom prometuje otprilike 40 posto američkog kontejnerskog prometa, bilo kakav poremećaj na plovnom putu mogao bi koštati američke tvrtke stotine milijuna dolara dnevno, što objašnjava zašto je predsjednik Donald Trump usmjerio svoju pozornost na osiguravanje ove kritične pomorske točke kako bi bila izvan dosega politike Pekinga. "Kina upravlja Panamskim kanalom i mi ga nismo dali Kini, dali smo ga Panami, i mi ga uzimamo natrag", rekao je Trump tijekom svog inauguracijskog govora u siječnju.
Trumpov zahtjev upućen panamskoj vladi u kojem zahtijeva oduzimanje prava tvrtki CK Hutchison Holding za upravljanje dvjema lukama na ulazima u kanal zapravo apostrofira ono što je za Washington i druge svjetske prijestolnice neugodna stvarnost, a to je činjenica kako je Kina dva desetljeća strpljivo gradila ogromnu mrežu luka diljem svih kontinenata, osim Antarktike.
Prema podacima koje je prikupio Isaac Kardon, viši suradnik za kineske studije u think tanku Carnegie Endowment for International Peace, kineske tvrtke posjeduju ili upravljaju terminalima u više od 90 dubokomorskih luka u inozemstvu, a od kojih se njih 34 ubrajaju među 100 najprometnijih luka prema rang listi časopisa Lloyd's List. Uz to, njihov udjel uključuje petu najveću kontejnersku luku u Europi, prvu dubokomorsku luku na pacifičkoj obali Južne Amerike izgrađenu za primanje ultravelikih kontejnerskih brodova, kao i udjele u više od jedne trećine svih trgovačkih luka u Africi.
.webp){kind=icon}
