Dvije godine nakon ruske invazije na Ukrajinu velike europske banke nastavljaju upravljati ogromnim i sve profitabilnijim podružnicama u Rusiji unatoč javnim obećanjima da će ih zatvoriti. Ukupan broj zaposlenih u pet banaka iz država članica Europske unije s najvećim operacijama u Rusiji pao je za samo tri posto od invazije, a zarade su se otprilike utrostručile zahvaljujući visokim kamatama koje dobivaju na svoje hrpetine novca koji je zapeo u toj zemlji.
Odugovlačenje je potaknulo Europsku središnju banku (ECB) da izvrši pritisak na njih kako bi ubrzale odlazak. Zabrinutost predstavlja mogućnost da nastavak prisutnosti u Rusiji izloži banke američkim sankcijama i teškim novčanim kaznama, kako navodi osoba upoznata s tim pitanjem, a koja je zatražila da ostane anonimna zbog povjerljivosti informacija. Nadzorno tijelo zatražilo je od svih banaka s velikim poslovanjem u Rusiji „da ubrzaju svoje napore za smanjenje rizika postavljanjem jasnih planova za smanjenje zaposlenih i konačan izlazak“, rekla je 13. svibnja ministrima financija eurozone Claudia Buch, glavna dužnosnica za nadzor ECB-a.
Zapadne sankcije koje oštro ograničavaju opseg poslovanja poduzećima u Rusiji u kombinaciji s lokalnim pravilima i kaznenim porezima na prodaju otežavaju bankama izvlačenje novca iz te zemlje. Podružnice stranih banaka u Rusiji moraju se, naravno, pridržavati lokalnih propisa, što može biti u suprotnosti s pritiskom ECB-a na matično društvo. A suočavaju se i s rizikom od odmazde: Kremlj ponekad zaplijeni imovinu društava ili pojedinaca iz država koje smatra neprijateljskim. Talijanska banka Intesa Sanpaolo u rujnu je dobila odobrenje predsjednika Vladimira Putina da proda svoju rusku jedinicu grupi koju vode područni voditelji jedinice, no glavni izvršni direktor banke Carlo Messina navodi da je prodaja usporena birokratskim preprekama. „Nije lako finalizirati prodaju“, rekao je Messina u veljači za Bloomberg TV.
Ruska podružnica UniCredita u Moskvi 2022. godine | Bloomberg Businessweek Adria
Jedina velika banka Europske unije koja je izišla iz Rusije bez poteškoća je Société Générale, koja se otarasila svoje najveće ruske podružnice Rosbank samo nekoliko tjedana nakon invazije – iako je dogovor potaknuo banku da otpiše vrijednost poslovanja za više od tri milijarde eura. Nakon prodaje dviju manjih podružnica banka Société Générale doživjela je pad broja zaposlenih u Rusiji za više od 99 posto. Usto, nizozemska banka ING Groep NV, koja u Rusiji posluje od 1993., kaže da je od početka 2022. srezala svoje poslovanje povezano s Rusijom za tri četvrtine, odnosno na oko 1,3 milijarde eura. „Sramotno je poslovati u Rusiji s obzirom na trenutačnu političku situaciju“, kaže Nicola de Caro, analitičar Morningstar DBRS-a u Frankfurtu. Međutim, „neuredan bi se izlazak mogao shvatiti kao usluga ruskim vlastima“.
Deutsche Bank drastično je smanjio broj zaposlenih u Rusiji, uglavnom kao posljedicu zatvaranja IT središta, ali je i u toj zemlji prošle godine ostvario veću zaradu nego 2021., prije invazije. To je prilično tipično za banke koje još uvijek imaju novca u Rusiji s obzirom na poteškoće koje Europljani imaju s prenošenjem novca u matičnu državu, ali i dvoznamenkaste kamate koje ruska središnja banka plaća na depozite zajmodavaca. Dobit podružnice austrijske banke Raiffeisen Bank International više se nego utrostručila u tom razdoblju, a dobit banke Intesa porasla je otprilike dvadeseterostruko. Za neke banke, „doprinos zaradi veći je nego što je bio prije rata, što zacijelo alarmira vlasti“, kaže Tomasz Noetzel, analitičar Bloomberg Intelligencea. „Postoji velik rizik od nenamjernog kršenja sankcija“.
Američke banke suočene su sa sličnim problemima. Citigroup je početkom prošle godine prekinuo gotovo sve institucionalne bankarske usluge u Rusiji, iako im je još uvijek sedam milijardi dolara (6,45 milijardi eura) vezano za tu zemlju, pri čemu je većina položena kod središnje banke i drugih agencija. JPMorgan Chase & Co. navodi da je do ožujka u Rusiji imao oko 350 milijuna dolara (322,62 milijuna eura).
Raiffeisen u Moskvi prošle godine | Bloomberg Businessweek Adria
Nijedan zajmodavac ne ilustrira dilemu Europljana bolje od banke Raiffeisen, koja već dvije godine pokušava izići iz te zemlje, a pritom zadržati novac. Složena transakcija povrata kapitala propala je 8. svibnja, a banka je izjavila da nije uspjela pridobiti zapadne regulatore da podrže plan, što ju je dovelo u opasnost od kršenja sankcija. Raiffeisen navodi kako radi na osiguravanju usklađenosti sa sankcijama i kako je „znatno smanjio svoje aktivnosti u Rusiji“ od 2022., smanjivši svoj portfelj kredita za gotovo 60 posto, na oko 5,8 milijardi eura, iako joj je broj zaposlenih zapravo porastao za sedam posto, odnosno, na brojku od gotovo 10.000. Iako bi više voljela prodaju, teško je pronaći kupca, a svaka bi transakcija zahtijevala odobrenje Rusije.
Mađarska OTP Banka među rijetkim je zajmodavcima iz EU-a koji su uspjeli izvući novac iz te zemlje. Mađarski premijer Viktor Orbán najbliži je saveznik Kremlja u EU-u i mjesecima je obustavljao pomoć Unije za obranu Ukrajine prije nego što je popustio, ali OTP inzistira na tome kako nije imao koristi od Orbánova prisnog odnosa s Putinom. Banka navodi kako u potpunosti poštuje sankcije i želi izaći s tržišta, ali im ruski regulatori otežavaju zatvaranje jedinice po poštenoj cijeni.
Talijanska banka UniCredit posluje u Rusiji putem podružnice s približno 3100 zaposlenika i više od 50 poslovnica. Milanska banka navodi kako je izdvojila više od 800 milijuna eura za neplaćanje u Rusiji od 2022. i kako je smanjila svoj kreditni portfelj za dvije trećine. Izvršni direktor Andrea Orcel rekao je na konferencijskom pozivu u svibnju kako će banka u zemlji nastaviti činiti što može i što je u skladu sa sankcijama, ali da će konačni izlazak biti teško izvesti. „Naravno“, rekao je, „kad bi postojala prilika za dodatno ubrzavanje našeg razdruživanja, mi bismo to i učinili.“ – Surađivali Sonia Sirletti, Veronika Gulyas, Márton Éder i Márton Kasnyik
.webp){kind=icon}
