Dugo razdoblje visoke inflacije je među potrošače unijelo nemir i potrebu za pronalaskom krivca. Više cijene roba i usluga pokazale su se otpornijima nego su američke Savezne rezerve i druge središnje banke predviđale. To je dovelo do razvoja teorija i objašnjenja sažetih u fraze i sintagme, uključujući sljedeće:
Shrinkflacija – inflacija smanjenjem
To bismo mogli zamisliti kao prikrivenu inflaciju, a predočiti primjerom kada se vreća kave ili kutija žitarica koje kupujemo u trgovini počinju pakirati u manje ambalaže, odnosno cijena za manju količinu ili masu proizvoda biva nepromijenjena, ako ne i viša. U Velikoj Britaniji, 76 posto potrošača primijetilo je takvo smanjenje u rujnu, kad je najviše spominjan takav proizvod bila čokolada, a 68 posto ispitanika izjavilo je kako bi trgovine trebale označavati proizvode smanjene veličine ili mase, prema istraživanju Barclaysa. Shrinkflacija se može javiti i kroz kraće radno vrijeme ili nižu razinu korisničke usluge ili kvalitete ponuđenih proizvoda. Fenomen je ponovno privukao pažnju u ožujku nakon što se Cookie Monster, fiktivno čudovište koje u dječjoj emisiji Ulica Sezam (Sesame Street) jede kolačiće, na društvenoj platformi X požalilo da su kolačići danas sve manji. Službeni profil Bijele kuće odgovorio je porukom da se slovo "K" ne odnosi samo na "kolačiće", kako stoji u poznatoj pjesmi 'K' je za kolačiće ('C' is for Cookie) iz spomenute serije, već je "'K' i za kupce koje pljačkaju".
Potrošači koji traže razloge zbog kojih bi za svoje probleme mogli okriviti kompanije mogli bi spomenuti i…
Drip Pricing – kapanje cijena
Glagol kapati (engl. drip) koristi se kako bi se opisale naknade koje kompanije nadodaju u tijeku kupovine. Tako se, na primjer, dodatni troškovi za prtljagu, izbor sjedala i brz ukrcaj dodaju cijenama zrakoplovnih karata, što su potrošači kritizirali znatno prije negoli se inflacija vratila na velika vrata. Međutim, ti dodatni troškovi, "naknade za obradu" i "naknade za usluge" ponovno su privukli pažnju, naročito političara koji su pod pritiskom privida borbe za potrošače. U lipnju je britanski premijer Rishi Sunak rekao da njegova vlada ispituje "koliko je ta praksa rasprostranjena i štetna". Predsjednik SAD-a Joe Biden to je slično opisao pojmom junk fees, u smislu nepotrebnih naknada koje valja baciti u smeće, kada se u siječnju 2023. obećao boriti protiv "skrivenih doplata koje previše kompanija koristi kako bi vas natjerale da platite više". Spomenuo je doplate aviokompanija za obitelji koje u zrakoplovu žele sjediti zajedno, naknade za dopušteni bankovni minus, naknade za kašnjenje u otplati rate kreditne kartice, "iznenadne naknade" koje hoteli naplaćuju i naknade za promjenu tarifa za pružatelja mrežnih ili mobilnih usluga. Zakon koji je Biden predložio nije prošao američki parlament, ali mu je administracija izvršila pritisak na neke kompanije koje sada moraju najaviti kolike su im naknade. Također, administracija gura novo pravilo koje bi ograničilo veličinu naknada za kašnjenje na kreditnoj kartici.
To kapanje troškova potpiruje sumnje da kompanije podižu cijene samo zato što mogu, što je kratkovidno koliko i…
Depositphotos
Greedflacija – inflacija pohlepom
Taj sporni termin naznačuje korporativno korištenje inflacije za podizanja cijena više nego je potrebno kako bi se "opljačkalo" kupce. To je moderan pogled na profiterstvo, odnosno "ostvarivanje nerazumne dobiti na prodaji osnovnih dobara, posebno u vremenima izvanrednog stanja". Kako drugačije objasniti zašto su cijene za neka dobra i usluge ostale visoke dugo nakon što su problemi ponude iz doba pandemije u velikoj mjeri riješeni? Ne cijene svi tu riječ. Kapitalizam "treba biti vođen pohlepom", napisao je kolumnist Bloomberg Opiniona John Authers i rekao da se o greedflaciji može govoriti tek kada se pohlepa podigne na razinu izrabljivanja. To što kompanije podižu cijene kao odgovor na nestašice "nije samo obranjiv već i poželjno ponašanje", piše časopis Economist. "Alternativa dopuštanju mehanizmu cijena da uskladi ponudu i potražnju je oslanjanje na nešto gore, kao što su racionalizacija ili redovi", dodaju.
Ponekad čitave industrije podižu cijene kao odgovor na neki vanjski događaj, a to se može opisati kao…
Excuseflacija – inflacija izgovorima
Pandemija i invazija Rusije na Ukrajinu utjecale su na dostupnost nekih roba i usluga. Nedostatak radnika i poremećaji u opskrbnim lancima doveli su do rasta troškova. Primjer je cijena prijevoza kontejnera robe iz Azije u SAD koja je s ranijih dvije tisuće dolara porasla desetostruko. Čelnici kompanija tvrde da su povećane troškove morali prenijeti na klijente kako bi zaštitili svoje marže, no skeptici im ne vjeruju i te izjave tumače kao izgovore. Kako je neki pekar iz okolice Chicaga krajem 2022. godine rekao za Bloombergov podcast Odd Lots, globalni događaji stvaraju prilike za povećanje cijena "bez gomile pritužbi kupaca". U često spominjanom radu iz ožujka Paul Donovan, glavni ekonomist u UBS-u, naveo je kako su razvijene ekonomije ušle u razdoblje "kada neke kompanije vrte priču koja kupce uvjerava da su povećanja cijena 'poštena', dok ustvari prikrivaju rast profitnih marži".
Donovan je to nazvao "inflacijom vođenom dobiti", koja se može izraziti i kao…
Sellers' Inflation – prodavačka inflacija
Isabella Weber sa Sveučilišta Massachusetts Amherst taj izraz koristi kako bi opisala trenutačno razdoblje rasta cijena. Velike korporacije s tržišnom snagom "su opskrbne probleme iskoristile kao priliku za povećanje cijena i ostvarenje neočekivane dobiti", napisala je u prosincu 2021. godine. Profitne marže američkih kompanija su u pet godina prije pandemije bile u rasponu od 10 do 12 posto, a otad su porasle na 14 do 17 posto, prema Bloombergovim izračunima. Prodavači su kao put prema većoj dobiti umjesto obnove zaliha na pretpandemijske razine izabrali "cijenu, a ne obujam prodaje", napisala je Weber. Pozvala je na razmatranje kontrole cijena, ekonomskog alata rijetko korištenog nakon Drugog svjetskog rata.
Gdje nakon svega toga ostaje nokautirani potrošač? Olakšanje će doći na kraju, kao…
Disinflation – dezinflacija
Odnosi se na usporavanje tempa rasta cjenovne inflacije, čak i ako ostaje visoka, kao što automobil sporije ubrzava nakon puštanja papučice gasa. Iako do dezinflacije može doći i u vrijeme ekonomskog rasta, kada cvjetaju inovacije i radni učinak, najčešće ipak dolazi s usporavanjem gospodarstva. Međutim, dezinflaciju, kad cijene i dalje rastu, ne treba miješati s deflacijom, odnosno općim padom cijena, jednim od vjesnika gospodarskih problema.
Zaista vjerni mogu tražiti naznake je li prisutna…
Immaculate Disinflation – bezgrješna dezinflacija
Tako nešto najčešće možemo čuti ovih dana, a odnosi se na optimistično mišljenje da Fed ili bilo koja središnja banka cijene može staviti pod kontrolu, a da nezaposlenost pritom ne raste. To je teško jer više kamatne stope koje su inače glavno sredstvo za borbu protiv inflacije također mogu dovesti do usporavanja gospodarstva. Istinski vjernici kažu da će trenutačni ciklus monetarnog stezanja biti izuzetak od tog obrasca jer tržišta rada u mnogim naprednim ekonomijama ostaju jaka, što sugerira da inflacija može usporiti bez pada na tržištu rada.
Reference
U Bloombergovoj anketi Markets Live Pulse (MLIV), oko 90 posto ispitanika izjavilo je da kompanije s obaju strana Atlantika još od početka pandemije 2020. godine cijene dižu brže od rasta njihovih troškova.
Prodavači hrane prvi su osjetili otpor potrošača, napisala je kolumnistkinja Bloomberg Opiniona Leticia Miranda.
Članak u Economistu u kojem se tvrdi da je greedflacija besmislen koncept.
Etimološko tumačenje pojma "bezgrješna dezinflacija".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...