Kontejnerska utrka na sjevernom Jadranu: Koper ispred Trsta i Rijeke

Luka Koper je u prvo tromjesečje 2026. ušla kao najjača kontejnerska luka sjevernog Jadrana te je poziciju u prva tri mjeseca godine još više učvrstila. Dok je Koper povećao pretovar kontejnera i premašio planove, Trst je nakon iznimno snažnog prošlogodišnjeg početka godine zabilježio pad pretovara, a Rijeka uz rast ukupnog pretovara preusmjerava kontejnerske tokove zbog novih terminalskih kapaciteta.

Događaje na sjevernom Jadranu sve više kroje globalni poremećaji u pomorskoj trgovini. Rat na Bliskom istoku, zapleti pri plovidbi kroz Hormuški tjesnac, kriza u Crvenom moru, viši troškovi goriva i zastoji u azijskim lukama utječu na brodske rute, vozne redove i cijene prijevoza. Za Koper, Trst, Rijeku i Veneciju to znači više neizvjesnosti, ali i priliku: luke koje zadrže izravne veze i pouzdan pristup tržištima u zaleđu mogu u promijenjenim okolnostima privući nove robne tokove.

 

 

Koper iznad planova i iznad prošlogodišnjeg prvog tromjesečja

Luka Koper je u prvom tromjesečju pretovarila 326.256 kontejnerskih jedinica (TEU), što je osam posto više od plana i devet posto više nego u prvom tromjesečju 2025. Rast je ostvarila unatoč napetostima na Bliskom istoku, pritom zadržavši sve izravne kontejnerske linije s Dalekog istoka.

Rast je bio izraženiji prvenstveno u smjeru uvoza. U Kopru ga povezuju s povećanim ulaganjima u proizvodne pogone u državama u zaleđu, posebice za potrebe automobilske logistike, koje stvaraju nove robne tokove. Koparska luka na početku godine nije samo obranila poziciju iz 2025., nego ju je u kontejnerskom segmentu još i poboljšala. Lani je, inače, Luka Koper među sjevernojadranskim lukama pretovarila najviše kontejnera, i to 1.272.161 TEU, što je bilo 12 posto više nego 2024. godine.

Podaci za 2025. godinu važni su kao širi okvir. Koper je prošle godine bio uvjerljivo najveća sjevernojadranska luka po kontejnerskom pretovaru. Pretovario je 1.272.161 TEU, dok je Trst ostvario 561.661 TEU, Venecija 532.762 TEU, a Rijeka 491.662 TEU.

Trst nakon snažne 2025. godine znatno niže

Prilično je drugačija slika u Trstu. Tršćanska luka je u prvom tromjesečju pretovarila 147.955 TEU-a, što je približno 28 posto manje nego u istom razdoblju lani, kada je pretovar iznosio 205.816 TEU-a.

Pad je izražen, ali ga treba promatrati u kontekstu vrlo visoke baze iz 2025. godine. U usporedbi s prvim tromjesečjem 2024., kada je Trst pretovario 148.126 TEU-a, ovogodišnji je rezultat bio gotovo nepromijenjen. To znači da se Trst nakon prošlogodišnjeg snažnog početka godine vratio otprilike na razinu iz 2024. godine.

Unatoč tome, podaci potvrđuju slabiji početak godine. Pretovar u prvom tromjesečju 2026. bio je manji nego u većini godina prije toga, uključujući razdoblje između 2019. i 2023., ali nešto veći nego 2018. godine.

Na Trst su utjecale prvenstveno promjene brodskih saveza, promjene u prekooceanskim linijama te preoblikovanje logističkih lanaca. Već u proteklim mjesecima pokazali su se učinci razlaza Maerska i MSC-a te privremenog smanjenja nekih azijsko-europskih rotacija, što je utjecalo na tokove kroz luku u Furlaniji - Julijskoj krajini.

 

 

Razlika između Kopra i Trsta na početku 2026. godine vrlo je izražena. Koper je u prva tri mjeseca pretovario više nego dvostruko više kontejnerskih jedinica od Trsta. To učvršćuje njegovu poziciju vodeće kontejnerske luke na sjevernom Jadranu.

Rijeka raste u tonama, kontejnerski promet pod pritiskom

U Rijeci je ukupni pretovar u prvom tromjesečju 2026. iznosio 481.671 tonu, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine. Međutim, slika kod kontejnera nije jednoznačna. Kontejnerski promet, izražen u tonama, na razini grupe – uključujući tvrtku Jadranska vrata – dosegnuo je 66 posto ukupnog pretovara, ali je zbog povećanog kapaciteta tvrtke Rijeka Gateway bio manji za 22 posto.

Za Rijeku se usporedivi podatak o pretovaru kontejnera u TEU-ima za prvo tromjesečje 2026. iz javno dostupnih izvora ne može jasno razabrati. Tvrtka Luka Rijeka za to razdoblje navodi ukupni pretovar u tonama, dok je u prva četiri mjeseca premašila 256 tisuća TEU-a.

Rijeka tako ostaje luka s velikim ambicijama, ali i s unutarnjim preraspoređivanjem kontejnerskih tokova između različitih terminala. Važan dugoročni čimbenik je i najavljeni ulazak francuskog brodara CMA CGM, trećeg najvećeg kontejnerskog brodara na svijetu, u vlasničku strukturu. Takav bi pomak mogao utjecati na linije, opseg prometa i konkurentski položaj Rijeke na sjevernom Jadranu.

Automobili: Koper ostaje snažan, ali početak godine slabiji

Kod automobila je slika za Koper na početku godine lošija nego kod kontejnera. U prvom tromjesečju 2026. Luka Koper je pretovarila 184.564 automobila, što je 14 posto manje od planiranog i 11 posto manje nego u prvom tromjesečju 2025. godine.

Glavni razlozi su smanjeni izvoz na tržišta Turske, Izraela i Bliskog istoka, dodatne pristojbe, ojačana prisutnost kineskih proizvođača te geopolitička situacija u regiji. Istodobno, Koper i dalje bilježi stalni rast uvoza vozila iz Kine.

Godina 2025., inače, pokazuje da Koper ostaje jedna od najvažnijih automobilskih luka na Sredozemlju. Lani je pretovario 914.817 vozila, što je tri posto više nego 2024. godine, te je bio ispred Barcelone i Valencije.

 

 

Više vozarine i zastoji utječu i na sjeverni Jadran

Globalni pritisak na brodski prijevoz pojačao se u posljednjim mjesecima. Spot cijena za kontejner od 40 stopa iz Azije u sjevernu Europu skočila je, prema podacima Xenete koje prenosi Bloomberg, u samo tjedan dana za 27 posto, na 3649 dolara, dok je cijena prijevoza iz Azije na zapadnu obalu SAD-a porasla za 20 posto, na 3933 dolara.

Od početka rata između SAD-a i Irana, prema podacima Xenete, vozarine iz Azije u SAD porasle su za 109 posto, dok su cijene pošiljaka za Europu porasle za više od 50 posto. Brodari uvode dodatke za gorivo, a uvoznici snose sve veći dio troškova energetske krize. Brodari mogu mijenjati rotacije, smanjivati pojedine linije ili preusmjeravati kapacitete, što izravno utječe na pretovar u Kopru, Trstu, Rijeci i Veneciji.

Prvo tromjesečje 2026. pokazuje da sjevernojadranske luke različito reagiraju na globalne poremećaje. Koper je u kontejnerskom segmentu zabilježio rast i zadržao izravne linije s Dalekim istokom, Trst je nakon prošlogodišnjeg snažnog početka godine zabilježio pad, Rijeka povećava ukupni pretovar, ali se kontejnerski promet preraspoređuje, dok Venecija ostaje stabilan regionalni igrač.