Otklon od fosilnih goriva postao je nezaustavljiv, no dinamika nije svugdje jednaka niti je lako predvidiva.
Najava zatvaranja termoelektrane Plomin 2 snage 217 megavata (MW) za 2033. godinu očekivano je potaknuo razmišljanja u Istarskoj županiji o tome kako nadomjestiti proizvodnju električne energije iz tog fosilnog izvora.
Stoga je izrađen program energetske održivosti Istarske županije čiju okosnicu čine unaprjeđenje elektroenergetske infrastrukture i razvoj novih postrojenja za proizvodnju električne energije, a dva su ključna izvora solarna energija i vjetar. Definiran je ciljni instalacijski kapacitet od 400 MW solarne energije i 500 MW energije vjetra. Za ilustraciju, instalirana snaga nuklearnke elektrane Krško nakon osuvremenjivanja je 696 MW.
Istarska regionalna energetska agencija IRENA pokrenula je u početkom prošle godine u suradnji s partnerom iz Norveške, a to je Stiftelsen Seed Forum Norway, inicijativu COOPwind što je zapravo projekt usmjeren na pripremu preduvjeta za razvoj pučinskih vjetroelektrana na području Istarske županije.
Potencijalna proizvodnja električne energije putem takvih elektrana detektirana je preliminarnim studijama kao jedini značajan izvor koji bi mogao osigurati energetsku samodostatnost istarskog poluotoka, navode iz IRENA-e.
"Pučinske vjetroelektrane u svijetu i Europskoj uniji (EU) postaju sve važniji faktor u strategiji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Novi zamah prema tom cilju daje i Norveška koja namjerava instalirati 30 gigavata (GW) pučinskih vjetroelektrana do 2040. godine. S druge strane, Hrvatskoj nedostaje iskustva na tom području te je razvoj ovakvih projekata zbog regionalnih specifičnosti Istarske županije potrebno pažljivo planirati. Regionalne specifičnosti Istarske županije, poput sezonskog utjecaja turizma, značajne površine NATURA 2000 područja, ribarskih aktivnosti ili povijesnog značaja brodogradnje za ovo područje, uzete su u obzir prilikom definiranja preduvjeta za razvoj uključive pučinske vjetroelektrane kojoj u prvom planu nije maksimiziranje proizvodnje električne energije već maksimiziranje zbroja proizvodnih učinaka svih relevantnih gospodarskih sektora uz poboljšanje stanja morskog ekosustava", objašnjava direktor IRENA-e Dalibor Jovanović.
Prvi ključan korak prema budućnosti s pučinskim vjetroelektranama je bila izrada smjernica za planiranje razvoja koje je za IRENA-u izradio Energetski institut Hrvoje Požar, a u cijeli postupak bili su uključeni i stručnjaci iz područja zaštite okoliša, ribarstva, prostornog planiranja, administracije i gospodarstva.
Termoelektrana Plomin | HEP
Zanimljivo je da je IRENA inicijalnu procjenu mogućnosti korištenja vjetroelektrana na moru započela još 2016. godine, no detektirani potencijali u kontekstu tada dostupne tehnologije nisu ukazivali na ekonomsku opravdanost takvih projekata.
"Razvoj tehnologije i očekivana tržišna kretanja ukazuju da trošak proizvodnje električne energije posredstvom pučinskih elektrana lociranih u potencijalnim zonama interesa u Istarskoj županiji postaje konkurentan", napominje Jovanović.
Ta područja interesa imaju pojedinačne obuhvate od 200 četvornih kilometara. Dva se nalaze u isključivom gospodarskom pojasu zapadno i jugozapadno od istarskog poluotoka, a treće se nalazi južno unutar teritorijalnog mora pod nadležnošću skupštine Istarske županije.
"Te su zone detektirane na temelju brojnih čimbenika, a primarno brzine i gustoće vjetra te batimetrijskih, odnosno dubinskih karakteristika. Izostavljena su područja međunarodnih pomorskih koridora, postojećih koncesijskih područja za eksploataciju ugljikovodika, zaštićena morska područja te područja Nature 2000. Pri definiranju potencijalnih zona interesa uzeta je u obzir i mogućnost spajanja na elektroenergetsku mrežu", kaže Jovanović.
Ono što je bitno napomenuti, a to je istaknuto i u izrađenim smjernicama, sadašnji zakonski okvir izrijekom ne predviđa pučinske vjetroelektrane kao mogući zahvat u prostoru. U tom smislu za takvu vrstu projekata ne postoji mogućnost dodjele koncesije za korištenje mora kao javnog dobra.
Kad je riječ o prostornom planiranju, za područje teritorijalnog mora nadležna je županija, a za područje gospodarskog pojasa središnja država.
"Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa je trenutačno u donošenju. U oba slučaja potrebno je pokrenuti proceduru kako bi se stvorili uvjeti za uvrštavanje lokacija u istraživanju za pučinske vjetroelektrane u prostorno planske dokumente. To je zapravo prvi ključan korak prema daljnjem razvoju projekata. Osim uvrštavanja lokacije u prostorni plan bit će potrebno planirati pojačanje elektroenergetske mreže, te provesti formalan postupak ocjene utjecaja na okoliš, prema važećoj legislativi", navodi Jovanović.
S obzirom na trenutačnu situaciju, realizacija pučinskih vjetroelektrana može se očekivati za petnaestak godina, procjenjuju u IRENA-i.
"U zemljama s postojećim legislativnim okvirom koji omogućuje razvoj ovakvih projekata realizacija se može očekivati u pravilu najranije za sedam godina. S obzirom na to da u Hrvatskoj postojeći zakonodavni okvir ne prepoznaje pučinske vjetroelektrane kao mogući zahvat u prostoru, procjena je da se realizacija ovakvog projekta može očekivati za petnaestak godina", iznosi Jovanović.
Bloomberg
Inače, u smjernicama za razvoj pučinskih vjetroelektrana uzeti su u obzir i socioekonomski te okolišni aspekti Istre.
"Tu se prije svega misli na prilike za zapošljavanje lokalnog stanovništva, moguć utjecaj na ribarstvo i turizam te koordinaciju planiranja izgradnje pogona prethodno planirajući ulaganja u obrazovanje i programe obuke. S druge strane, kada govorimo o okolišnim aspektima, svakako je bilo potrebno sagledati moguć utjecaj na biološku raznolikost, utjecaj buke koja se emitira u okoliš tijekom izgradnje i faze rada te definirati moguć stupanj vizualnog utjecaja s obzirom na visinu vjetroagregata koji mogu doseći i 300 m visine, te udaljenost od obale. Smjernicama je stoga definiran uključiv model koji maksimizira zbroj proizvodnih učinaka svih dostupnih plavih ekonomskih sektora na dotičnom području kao i zaštitu te poboljšanje stanja morskog ekosustava te time postaje prihvatljiv i poželjan za sve dionike", zaključuje Jovanović.
Inače, iako u Europi dominiraju kopnene vjetroelektrane, sve ih je više pučinskih, uglavnom na sjeveru. U prošloj godini instalirano je 3,8 GW kapaciteta pučinskih vjetroelektrana, a to je petina ukupno instaliranog kapaciteta. Najviše ih je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Belgiji te izvan EU-a u Velikoj Britaniji.
Kao glavnu prednost pučinskih vjetroelektrana ističe se veća iskorištenost kapaciteta od onih koje se nalaze na kopnu.
.webp){kind=icon}
