Nakon šoka u srijedu, nafta opet pojeftinila

Nakon što je u srijedu došlo do osjetnog poskupljenja nafte, cijene ponovno padaju. Jučerašnji skok potaknut je povlačenjem američkog osoblja iz veleposlanstva u Bagdadu, kada je američki predsjednik Donald Trump izjavio da SAD premješta osoblje jer Bliski istok može postati opasna regija.

Dodao je i da SAD neće dopustiti Iranu da dođe do nuklearnog oružja. Iz Irana ponovno poručuju kako je njihov nuklearni program isključivo mirnodopski. Povećane napetosti s Iranom pojačale su zabrinutost zbog mogućih poremećaja u opskrbi naftom. Sastanak dviju strana trebao bi se održati u nedjelju.

Budućnosnice sirove nafte danas su zabilježile pad. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u kolovozu pojeftinila je za nešto više od jedan posto i trenutno iznosi 69 dolara po barelu. West Texas Intermediate (WTI) za isporuku u srpnju pao je za 0,92 posto te sada stoji na 67,5 dolara po barelu. U srijedu je nafta znatno poskupjela nakon što je Iran zaprijetio napadima na američke baze u regiji u slučaju neuspjeha pregovora o svom nuklearnom programu.

Neki trgovci vjeruju da će nedjeljni sastanak između SAD-a i Irana smanjiti napetosti, rekao je Kelvin Wong, analitičar tvrtke Oanda za Reuters. Trump je više puta rekao da će SAD bombardirati Iran ako se dvije zemlje ne uspiju dogovoriti o iranskom nuklearnom programu, uključujući i obogaćivanje uranija.

Što se tiče Irana, Trump dosljedno ističe da želi sporazum kojim bi se ograničile nuklearne aktivnosti te zemlje, ali da bi SAD mogao i napasti Iran ako pregovori propadnu. U Teheranu najavljuju novi prijedlog programa uoči šestog kruga pregovora koji će se održati u nedjelju u glavnom gradu Omana. Iranski ministar obrane Aziz Nasirzadeh izjavio je za televiziju da se nada kako će se pronaći rješenje. "Ako ne i ako nam bude nametnut sukob, druga će strana zasigurno pretrpjeti veće gubitke. Bez oklijevanja ćemo ciljati sva američka vojna postrojenja u zemljama domaćinima."

Od početka godine cijena nafte Brent pala je za oko 7,5 posto, a WTI-ja za šest posto. Ta pojeftinjenja posljedica su očekivanja da će trgovinski rat pod vodstvom SAD-a, uključujući zastoj u odnosima s Kinom, smanjiti potražnju, kao i napora Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da potakne proizvodnju koja je bila u zastoju.

Kolaps dobiti ruskih naftnih kompanija

Pad cijena nafte dodatno pritišće Moskvu. Ukupna neto dobit ruskih naftnih i plinskih kompanija gotovo se prepolovila u prvom tromjesečju u usporedbi s prošlom godinom, izvještava portal OilPrice. Prihodi od nafte za državni proračun opadaju zbog nižih cijena u proteklim mjesecima. Prema The Moscow Timesu, neto dobit ruskih naftnih i plinskih kompanija pala je s 18 milijardi dolara na 9,9 milijardi dolara.

Pad cijena nafte, zaoštravanje zapadnih sankcija i jačanje rublja negativno su utjecali na profitabilnost tvrtki. Svaki treći rubalj u ruskom proračunu dolazi iz naftnog i plinskog sektora. Nedavni pad cijena dodatno je smanjio prihode Rusije. Krajem travnja, ruske su vlasti objavile da ove godine očekuju 24 posto niže prihode od nafte i plina u odnosu na ranije procjene. Cijena ruske nafte Urals od travnja je znatno pala, približavajući se granici od 50 dolara po barelu. Vrijednost izvoza sirove nafte iz Rusije u svibnju pala je na najnižu razinu u posljednje dvije godine, navode izvješća.

Broj bušotina u SAD-u u padu

Pad cijena nafte osjeti se i na drugoj strani Atlantika. Više ključnih pokazatelja upućuje na pad proizvodnje sirove nafte u SAD-u. Prema revidiranim mjesečnim podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), proizvodnja sirove nafte u SAD-u u ožujku je dosegla rekordnih 13,488 milijuna barela dnevno, čime je premašena prethodna rekordna razina iz prosinca 2024. godine. Međutim, to označava tek anemičan rast kroz više od tri mjeseca, piše OilPrice. U određenim trenucima 2024., dnevna proizvodnja rasla je za 270 tisuća barela.

Depositphotos

EIA također nije previše optimistična: najavila je tek blagi porast proizvodnje sirove nafte u SAD-u na 14 milijuna barela dnevno do 2027., u odnosu na 13,2 milijuna u 2024., što je tek četvrtina cilja koji je postavio direktor Scott Bessent. Dugotrajni pad broja naftnih postrojenja u SAD-u i dalje se nastavlja. Prema najnovijim podacima kompanije Baker Hughes, broj aktivnih bušotina u SAD-u pao je za 41 od početka godine te je na godišnjoj razini manji za 50.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar