Hoće li ECB ponovno smanjiti kamatne stope i što se događa s Euriborom?

Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) ponovno će se sastati sljedeći tjedan na sastanku o monetarnoj politici. Što možemo očekivati? Što pokazuju ključni podaci, što kažu analitičari i što pokazuje međubankarska stopa EURIBOR, po kojoj europske banke posuđuju novac jedna od druge? Hoće li krediti u budućnosti poskupjeti?

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone umjereno raste. Središnji bankari zadovoljni su trenutnom situacijom. U svojim nedavnim govorima najavili su da je ciklus smanjenja kamatnih stopa završen ili se bliži kraju. Dužnosnici ECB-a smatraju da je monetarna politika u dobroj poziciji da se nosi sa svime što se u budućnosti dogodi u globalnom gospodarstvu.

ECB ne vidi razlog za djelovanje

Predsjednik njemačke Bundesbanke Joachim Nagel ne vidi razlog za promjenu bilo čega. S inflacijom blizu ciljane razine i gospodarstvom koje i dalje raste unatoč trgovinskim napetostima u eurozoni, nisu skloni još jednom - osmom - smanjenju ključnih kamatnih stopa. "Izgledi za inflaciju u eurozoni ostaju neizvjesni, a i dalje nestabilno okruženje globalne trgovinske politike predstavlja i rastuće i padajuće rizike", rekla je u petak predsjednica ECB-a Christine Lagarde. Iako vjeruje da je trenutna monetarna politika primjerena, još ne može proglasiti kraj rezova.

Dužnosnici su bili prilično jasni da ne namjeravaju mijenjati kamatne stope na sljedećem sastanku. Zamjenik guvernera Banke Slovenije Primož Dolenc izjavio je u četvrtak da trenutne kamatne stope ne potiču inflacijske pritiske niti ograničavaju gospodarski rast. "Daljnja smanjenja treba razmotriti samo ako se dogode novi šokovi koji predstavljaju jasnu prijetnju rastu ili financijskoj stabilnosti".

Što kažu analitičari?

"Na sljedećem sastanku ECB-a očekujemo da će kamatne stope ostati na trenutnim razinama uz politiku čekanja i praćenja", napisali su analitičari Bloomberg Adrije. Inflacija u eurozoni lebdi blizu cilja od dva posto, dok gospodarski rast pokazuje solidnu otpornost, smanjujući pritisak za daljnja smanjenja stopa. Tržišta ne očekuju daljnja smanjenja do kraja godine, ali pomno prate ton poruka Lagarde i nove ekonomske prognoze ECB-a, dodali su.

EURIBOR se smirio

Što pokazuje međubankarska stopa EURIBOR? Kretanje i tromjesečnog i šestomjesečnog EURIBOR-a, koje hrvatske banke koriste pri izračunu kamatnih stopa na kredite, smirilo se u listopadu. To sugerira da tržišta ne očekuju promjene u monetarnoj politici.

Šestomjesečni EURIBOR se češće koristi u bankama. Nakon puno burnijeg lipnja i srpnja, EURIBOR je u rujnu i listopadu blago porastao. Tromjesečni EURIBOR se posljednjih dana stabilizirao na nešto iznad dva posto, dok je šestomjesečni EURIBOR na 2,11 posto.

"Nakon niza smanjenja kamatnih stopa u 2025. godini, prevladavajući tržišni konsenzus je da će ECB zadržati kamatne stope stabilnima do kraja godine, što znači da će EURIBOR vjerojatno ostati relativno stabilan i fluktuirati samo neznatno", dodaju analitičari. Stoga ne očekuju veća kretanja. "EURIBOR neće značajno pasti, ali se ne očekuje ni značajan rast tijekom tog razdoblja. Očekuje se da će kratkoročni EURIBOR (jedan do tri mjeseca) biti nešto ispod dva posto, dok se očekuje da će dugoročni EURIBOR (šest i 12 mjeseci) biti nešto iznad dva posto."

ECB ostavlja manevarski prostor

Analitičari na Bloombergovom terminalu predviđaju kretanje tromjesečnog EURIBOR-a. Srednja prognoza objavljena u ponedjeljak pokazuje da će ključne kamatne stope ostati na dva posto do kraja godine, a također i u prvom tromjesečju 2026. godine. Međutim, gledajući prema kraju sljedeće godine, analitičari su skloniji podizanju kamatnih stopa nego njihovom snižavanju na duži rok.

U budućnosti će se fokus staviti na prognoze inflacije i rasta te hoće li ECB signalizirati prelazak na popustljiviju politiku ako se aktivnost uspori, napisali su analitičari Bloomberga. "Iako tržište ne vidi daljnje smanjenje kamatnih stopa, ECB ostavlja manevarski prostor u slučaju novih šokova, poput ponovnog porasta cijena energije ili pogoršanja globalnih uvjeta." Dodali su da su poruka i ton komunikacije važniji od same odluke, jer će tržišta od nje tražiti smjernice o tome kada bi ECB mogao ponovno intervenirati 2026. godine.

Je li ciklus smanjenja kamatnih stopa završen?

"Mislim da smo trenutno u dobroj poziciji. Nema razloga da se išta mijenja dok ne dođe do promjena koje nas na to prisiljavaju. Ako pogledamo širu sliku, ciklus popuštanja se bliži ili završava, ali nema razloga da se daju bilo kakve prethodne obveze", rekao je za CNBC Martin Kocher, član upravnog vijeća ECB-a i guverner austrijske središnje banke. Guverner belgijske središnje banke Pierre Wunsch primijetio je da je inflacija usluga i dalje na tri posto. "Moramo pratiti ovo. Robe, energija i neenergetska industrijska roba su blizu nule ili na 1 posto, što smanjuje inflaciju." Dodao je da očekuju da će inflacija biti niža u 2026. godini.

U zasebnom intervjuu za CNBC, član Upravnog vijeća ECB-a François Villeroy de Galhau rekao je: "U dobroj smo poziciji... ali dobra pozicija nije fiksna pozicija." Dodao je da će sljedeći korak vjerojatnije biti smanjenje nego povećanje. Vjerojatnost da ECB ponovno smanji kamatne stope smanjuje se posljednjih tjedana ili mjeseci zbog snage eura, dodao je Wunsch.

ECB će posljednji put ove godine odlučivati ​​o ključnim kamatnim stopama na sastanku 17. i 18. prosinca.