Kad je Donald Trump bio kandidat u predsjedničkoj kampanji 2024., više je puta obećao da će Sjedinjene Države izgraditi "veliki, prekrasan štit", sličan izraelskom sustavu Željezne kupole, ali mnogo veći, jači i veličanstveniji. Nakon što je postigao svoje veliko postignuće, pokrenuo je niz izvršnih naredbi u roku od nekoliko dana od preuzimanja dužnosti, najavljujući brzu provedbu sveobuhvatne agende "Amerika na prvom mjestu".
Među više od 140 izvršnih naredbi koje je potpisao tijekom svog inauguracijskog mandata bilo je i odobrenje za izgradnju obrambenog sustava. Rekao je da će sustav odvratiti i braniti Sjedinjene Države i kritičnu infrastrukturu od bilo kakvog stranog zračnog napada na domovinu, nazvanog Zlatna kupola.
Povijesni projekt
Najambiciozniji i najskuplji obrambeni projekt u povijesti službeno se zove Slojevita domovinska raketna obrana (Layered Homeland Missile Defense), ali u Trumpovom hiperboličnom stilu, većina ljudi ga poznaje po marketinškom nazivu Zlatna kupola. Od zlatnih tenisica koje krase stopala njegovih birača do zlatnog sata koji označava njegov povratak, do pozlaćenog Ovalnog ureda, Zlatna kupola logičan je korak u nadogradnji dinastije Trump.
Sa svojom astronomskom cijenom, koju Trump procjenjuje na oko 175 milijardi dolara, i ekskluzivnim pristupom američkim tehnološkim i obrambenim tvrtkama ugovorima koje predsjednik koristi za jačanje američke proizvodne baze, ovaj masivni projekt predstavlja značajnu i unosnu priliku za tvrtke - i investitore.
Najambiciozniji i najskuplji obrambeni projekt u povijesti službeno se zove Slojevita domovinska raketna obrana, ali u Trumpovom hiperboličnom stilu, većina ljudi ga poznaje pod marketinškim nazivom Zlatna kupola.
Trump tvrdi da će sve komponente biti proizvedene u SAD-u, a tvrtke iz Silicijske doline igrat će značajnu ulogu, uz etablirane obrambene divove. Prema Bloombergu, više od 2370 tvrtki dostavilo je reference za sudjelovanje u megaprojektu.
"Američka administracija navodi 175 milijardi dolara, ali mnogi analitičari navode puno veće troškove", kaže Jelena Juvan, voditeljica Odjela za obrambene studije na ljubljanskom Fakultetu društvenih znanosti. "Treba uzeti u obzir da neke od tehnologija koje bi ovaj sustav trebao uključivati nikada nisu korištene u velikim razmjerima (npr. svemirski presretači)", rekla je stručnjakinja o Trumpovim najavama da će opsežan i tehnološki zahtjevan projekt biti dovršen do kraja njegova mandata. Prema Juvanu, trebalo bi najmanje desetljeće da sustav postane u potpunosti operativan zbog razvoja i testiranja novih komponenti složenog sustava.
Bloombergova analiza pokazala je da bi konačni trošak mogao doseći višestruko veći Trumpov trošak. Najskuplji dio višeslojne obrane od interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM) i hipersoničnog oružja su svemirski presretači, za koje se očekuje da će koštati između 160 i 540 milijardi dolara, utvrdio je Ured za proračun američkog Kongresa u svibnju.
Iako američka vlada ne otkriva detalje, radi se o sustavu za višeslojnu obrambenu arhitekturu, kaže Juvan. "Kombinira senzore, presretače, radare i svemirske elemente dizajnirane za otkrivanje i suzbijanje dolaznih prijetnji, uključujući balističke rakete dugog dometa, hipersonično oružje, krstareće rakete, a potencijalno čak i prijetnje lansirane iz svemira", opisuje ona sastav i namjenu. U američkoj strategiji nacionalne sigurnosti, predstavljenoj u studenom, navodi se da se težište raketne obrane mora pomaknuti sa Zemlje u svemir.
Prikladni će biti i konačni trošak projekta, koji bi, prema nekim izračunima, trebao premašiti bilijun dolara, odnosno 500 posto više od Trumpove izvorne procjene.
Analitičar Todd Harrison iz Američkog poduzetničkog instituta, kojeg citira The Economist, izračunao je da će prilagodbom inflaciji obrambeni program dosegnuti cijenu civilnog svemirskog programa Apollo, koji se smatra najskupljim svemirskim projektom, s kojim su Amerikanci sletjeli na Mjesec 1960-ih.
Primjerena će biti i konačna cijena projekta, koja bi, prema nekim izračunima, trebala premašiti bilijun dolara, odnosno 500 posto više od Trumpove izvorne procjene.
Što se tiče troškova, posebno se spominje svemirski dio obrane, koji mnogi uspoređuju s nerealiziranim programom SDI, odnosno takozvanim Ratovima zvijezda, kojima je američki predsjednik Ronald Reagan ubrzao ekonomski slom Sovjetskog Saveza 1980-ih na štetu utrke u naoružanju.
Trump s manje novca od Reagana
To je dobro za tvrtke u obrambenom, tehnološkom i svemirskom sektoru. Do sada se za sudjelovanje u projektu prijavio niz velikih i etabliranih obrambenih tvrtki, poput SpaceX-a Elona Muska ili Palantir Technologiesa, kojeg je suosnivač Peter Thiel, te drugih velikih koncerna poput Lockheed Martina i RTX-a. Riječ je o tvrtkama koje imaju bliske poslovne odnose s vladom i Trumpovim unutarnjim krugom, kao i iskustvo u području obrane. Rok Spruk, predavač ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, opisuje američko gospodarstvo kao zemlju s razvijenim i tehnološki naprednim vojno-industrijskim kompleksom, ali u okviru liberalnog tržišnog gospodarstva.
"Sjedinjene Američke Države su tehnološki sofisticirano tržišno gospodarstvo u kojem je obrana važna grana, ali ne i dominantna paradigma", dodaje Spruk u kontekstu pitanja znače li rastuća američka obrambena potrošnja da se Sjedinjene Američke Države transformiraju u ratno gospodarstvo. Spruk ističe da američki vojno-industrijski kompleks - za razliku od, recimo, Rusije - ne određuje cijelu fiskalnu strukturu, ne usmjerava radnu snagu prisilnom mobilizacijom i ne istiskuje civilne sektore. SAD troši oko tri do 3,5 posto BDP-a na obranu, što je puno u apsolutnom iznosu, ali ipak manji udio nego tijekom Hladnog rata, kada su SAD posljednji put poduzele takav podvig.
"Treba uzeti u obzir da neke od tehnologija koje bi Zlatna kupola trebala uključivati nikada nisu korištene u velikim razmjerima (npr. svemirski presretači)", komentira Jelena Juvan, voditeljica Odsjeka za obrambene studije na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani.
Jedinstvenost i najveća sposobnost Zlatne kupole, čije dijelove SAD planiraju rasporediti na spornom teritoriju Grenlanda kako bi presreli ruske projektile, proizlazi iz korištenja presretača u svemiru. Naoružani sateliti – Trump je posebno oduševljen mogućnošću korištenja laserskih sustava – mogli bi uništiti balističke projektile u prvim, najranjivijim fazama njihova leta. Spori su i ne mogu koristiti manevre izbjegavanja, a lako ih je uočiti i zbog vidljivog ispušnog oblaka iz njihovih motora. No, tehnologija je još uvijek u povojima, a Lockheed Martin planira prvi put testirati takve presretače u orbiti do 2028. godine.
Velika prilika
Osim temeljnih elemenata američkog vojno-industrijskog kompleksa, projekt Golden Dome oslanja se i na inovativnu energiju startupa poput Varda Space Industries i Apexa. S Vardom i drugim tvrtkama, Agencija za raketnu obranu potpisala je nekoliko ugovora za razvoj tehnologije svemirskih presretača, svaki vrijedan oko devet milijuna dolara.
Neke tvrtke, poput satelitskog startupa York, planiraju iskoristiti svoje sudjelovanje u projektu, koji obećava unosne ugovore s Pentagonom, za izlazak na burzu. Kao konkurentsku prodajnu prednost za svoju inicijalnu javnu ponudu (IPO), tvrtka naglašava svoju sposobnost izgradnje jeftinih satelita za Golden Dome.
Zlatna kupola bi morala obuhvatiti čak 85 000 naoružanih satelita za zaštitu u svemiru.
Harrison je izračunao da bi Zlatna kupola za svemirsku obranu morala uključivati čak 85.000 naoružanih satelita. To je otprilike deset puta veći kapacitet od Muskovog Starlinka, koji je trenutno najveći sustav satelitske konstelacije na svijetu. Yorkova IPO od 544 milijuna dolara mnogo je manja od Muskovog SpaceX-a, koji bi IPO-om krajem godine mogao prikupiti više od 30 milijardi dolara.
Zajednička točka oba je povezanost s projektom Zlatna kupola, koji osim što je izvor prihoda ujedno i ključna referenca. SpaceX je 2021. tiho pokrenuo program Starshield, militariziranu verziju Starlinka. Reuters izvještava da je SpaceX potpisao tajni ugovor s Pentagonom vrijedan 1,8 milijardi dolara za izgradnju špijunske mreže.
Europa u problemima
Juvanova naglašava geostrateški aspekt sustava koji će osigurati američku dominaciju u svemirskom spektru, o čemu se raspravlja i u spomenutoj strategiji nacionalne sigurnosti. U dokumentu koji definira izolacionističku Monroeovu doktrinu s Trumpovim dodatkom (Donroeova doktrina), svemir se prvi put službeno opisuje ne samo kao operativna domena, kao pod Joeom Bidenom, jer se izričito koristi pojam "svemirska dominacija". Strateški raketni štit, koji je znatno sofisticiraniji, skuplji i opsežniji od izraelskog taktičkog štita, utjelovljuje američko strateško povlačenje na zapadnu hemisferu.
Zato Trumpu trebaju i Grenland i suradnja Kanade, ako već nije spremna postati američka država. "Zato je Grenland toliko važan za američku sigurnost", Juvanova objašnjava geopolitički aspekt. "Najvjerojatniji put ruske balističke rakete usmjerene na SAD je arktički put, prelazak Arktičkog oceana prije spuštanja prema Sjevernoj Americi." Hoće li se sigurnosni kišobran proširiti i na Europu?
"Ovdje se isključivo radi o interesima SAD-a; Europa ovdje ne bi uživala nikakvu zaštitu", zaključuje stručnjakinja.
.webp){kind=icon}
