Trumpove carine dižu prinose na obveznice - legendarni investitor upozorava na eru 'kapitalnih ratova'

Prinosi na obveznice rastu kao odgovor na novi krug trgovinskih napetosti koje je potaknuo američki predsjednik. Dok tržište reagira na neizvjesnost, legendarni milijarder i investitor Ray Dalio upozorava da sljedeći rizik predstavlja "kapitalni rat", u kojem sam novac postaje oružje.

Tržište obveznica u utorak je pokazalo jasnu nervozu. Prinos na desetogodišnju obveznicu američkog Ministarstva financija porastao je na 4,29 posto. To je povećanje od 0,06 postotnih bodova u danu, čime je referentna kamatna stopa dosegnula najvišu razinu od rujna, kada su kratkoročne stope bile za 75 baznih bodova više nego sada.

Takav razvoj je neuobičajen i signalizira da globalni investitori prodaju dugoročni američki državni dug i zahtijevaju veće povrate, čak i dok se Fed kreće u suprotnom smjeru.

Ovaj pomak uslijedio je nakon što je predsjednik Trump oživio prijetnje carinama. Još uvijek nezadovoljan što mu nije dodijeljena Nobelova nagrada za mir 2025. godine, Trump je u subotu izjavio da će se uvoz iz osam zemalja NATO-a suočiti s carinama koje će od prvog veljače iznositi 10 posto, a do prvog lipnja porasti na 25 posto, osim ako te zemlje ne podrže američku kupnju Grenlanda.

Kasnije je zaprijetio i carinama od 200 posto na francusko vino i šampanjac nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio pridružiti se Trumpovom novoosnovanom "Odboru za mir". Ulagači, očito uznemireni zbog samonametnute neizvjesnosti, odgovorili su zahtijevanjem viših prinosa za držanje američkog duga.

U takvoj atmosferi, legendarni investitor Ray Dalio poslao je upozorenje sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Dalio, čija se neto vrijednost procjenjuje na 15,4 milijarde dolara, osnivač je Bridgewater Associatesa, jednog od najvećih i najuspješnijih hedge fondova na svijetu s više od 90 milijardi dolara imovine pod upravljanjem.

"S druge strane trgovinskih deficita i trgovinskih ratova nalaze se kapital i kapitalni ratovi", rekao je Dalio. "Ako uzmete u obzir sukobe, ne možete ignorirati mogućnost kapitalnih ratova. Drugim riječima, možda više neće postojati ista sklonost kupnji američkog duga i tako dalje."

Što je 'kapitalni rat'?

Milijarder već godinama govori o kapitalnim ratovima. O njima je počeo javno pisati još 2018. godine, a ideju je proširio u svojoj knjizi iz 2021. "Načela za suočavanje s promjenjivim svjetskim poretkom". Jednostavno rečeno, kapitalni rat je ono što se događa kada novac postane oružje.

Trgovinski ratovi usmjereni su na robu. Carine rastu, uvoz se usporava, a izvoz se blokira. Kapitalni ratovi idu korak dalje. Oni ciljaju na protok novca koji financira samu trgovinu. Kada neka zemlja ima trgovinski deficit, on se mora financirati, a to financiranje često dolazi iz inozemstva.

Strane vlade, institucije i ulagači kupuju obveznice, dionice ili valutu te zemlje. Vremenom te financijske veze postaju značajne. Strane vlade, uključujući Kinu i Japan, posjeduju oko 25 posto od ukupnog američkog duga koji iznosi 38 bilijuna dolara.

U kapitalnom ratu, te se veze koriste kao poluga za prisilu. Države mogu zamrznuti ili zaplijeniti stranu imovinu. Mogu blokirati pristup tržištima kapitala ili ograničiti kreditiranje, ulaganja i platne sustave.

Pouke iz povijesti i ranjivost SAD-a

Dalijevo istraživanje pokazuje da se ovaj obrazac ponavlja kroz povijest. Prati primjere još od 17. stoljeća, kada je Nizozemska Republika koristila pomorske blokade kako bi dominirala globalnom trgovinom i bankrotirala konkurente. Ukazuje na godine prije Prvog svjetskog rata, kada je Njemačka ograničila pristup Rusije europskim tržištima kapitala, pridonoseći slabljenju ruskog gospodarstva. Također ističe razdoblje uoči Drugog svjetskog rata, kada su embarga i zapljene imovine, uključujući američki naftni embargo Japanu, eskalirali ekonomski pritisak. U modernim sukobima, ukazuje na sankcije protiv Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Sjedinjene Države imaju iznimnu moć u ovakvoj vrsti borbe. Dolar je svjetska rezervna valuta, što Washingtonu daje ogromnu polugu nad globalnim financijskim sustavom. Međutim, to stvara i ranjivost. Ako se geopolitički sukob intenzivira, strani ulagači mogli bi odlučiti izbjegavati vrijednosne papire denominirane u dolarima i smanjiti kupnju američkog duga ili ga čak početi prodavati. Imovina koju druga vlada ne može zamrznuti, sankcionirati ili kontrolirati, poput bitcoina, mogla bi postati poželjnija.

 

"Kada imate međunarodne geopolitičke sukobe, čak ni saveznici ne žele držati dug jedni drugih", rekao je. "Radije se okreću tvrdoj valuti. To je logično, činjenično i ponavlja se kroz svjetsku povijest."

Pod "tvrdom valutom", Dalio misli na imovinu izvan tradicionalnog financijskog sustava. Zlato je najočitiji primjer, a investitori su se u utorak upravo njemu okrenuli.

Cijena žutog metala porasla je za 3,25 posto u danu, što je najjači dnevni rast od listopada. U posljednjih godinu dana zlato je poskupjelo 75 posto, dosegnuvši visoku razinu od 4.053 dolara po unci.

S druge strane, bitcoin, koji je također izvan vladine kontrole, pao je u posljednja 24 sata na 88.130 dolar, a u zadnjih 12 mjeseci bilježi pad od 12 posto.