Odgoda carina podigla azijska tržišta, Nikkei na rekordu

Dionički indeksi u Aziji danas su porasli. Optimizam investitora povećao se nakon što je američki predsjednik Donald Trump naznačio spremnost da dopusti američkim tvrtkama nastavak prodaje određenih čipova Kini te produljenje trgovinskog primirja s Pekingom. Azijske dionice porasle su, a japanske dosegnule rekordnu razinu.

Tokijski indeks Topix porastao je za 1,39 posto, odnosno 42,12 bodova, te je dan završio na 3066,37 bodova. Indeks 225 najvećih japanskih kompanija Nikkei 225 skočio je za 2,15 posto ili 897,69 bodova, dosegnuvši rekordnih 42.718,17 bodova. U posljednjih mjesec dana indeks je porastao za 7,96 posto, a u zadnjih godinu dana za 21,96 posto. Hongkonški indeks Hang Seng porastao je za 0,29 posto (72,76 bodova) i zaključio trgovanje na 24.979,57 bodova.

Jedini je u minusu bio južnokorejski indeks Kospi, koji je pao za 0,53 posto, odnosno 16,86 bodova, i završio dan na 3189,91 bodu. Rekordnu vrijednost dosegnuo je i australski indeks ASX 200, koji je porastao za 0,41 posto (36,03 boda) i dan zaključio na 8880,80 bodova. Kineski indeks CSI 300 porastao je za 0,52 posto, odnosno 21,31 bod, i dan zaključio na 4143,82 boda. Indeks Shanghai SE Composite porastao je za 0,5 posto (18,37 bodova) i završio trgovanje na 3665,92 boda.

Produljenje carinskog primirja između dvaju najvećih gospodarstava svijeta za dodatnih 90 dana potaknulo je raspoloženje na burzama. SAD i Kina tijekom godine razmjenjivali su carine, a vrhunac toga bio je u trgovinskim razgovorima u Ženevi, Londonu i Stockholmu, gdje su se fokusirali na smanjenje uzajamnih carina s troznamenkastih postotaka.

Produljenje primirja investitorima daje mogućnost da se usredotoče na tjedan u kojem će dominirati podaci o inflaciji u SAD-u i prvom samitu između američkih i ruskih čelnika nakon lipnja 2021. Podaci o inflaciji potrošačkih cijena u SAD-u bit će objavljeni danas, a ekonomisti koje je anketirao Reuters predviđaju da je osnovni indeks potrošačkih cijena (CPI) u srpnju na mjesečnoj razini porastao za 0,3 posto, što je brže nego 0,2 posto u prethodnom mjesecu.

Zlato neće biti carinjeno

Uz rast azijskih tržišta, poskupjelo je i zlato. Predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je izjavio da uvoz zlata neće biti podložan američkim carinama. Savezna odluka izazvala je kaos i zabunu na svjetskim tržištima plemenitih metala. Terminski ugovori za zlato koji se trguju na njujorškoj burzi Comex i globalna referentna vrijednost promptne cijene u Londonu nakon Trumpove objave nisu se značajno promijenili. Cijena zlata porasla je za 0,4 posto (13,49 bodova) na 1.355,86 dolara za uncu.

Prvotno je bilo predviđeno da će na zlatne poluge težine kilograma i 100 unci vrijediti Trumpove carinske tarife koje su stupile na snagu 7. kolovoza. Da je ta odluka ostala na snazi, imala bi dalekosežne posljedice za plemenite metale širom svijeta, piše Bloomberg.

U iščekivanju podataka o inflaciji u SAD-u

Kasnije tijekom utorka pažnja će biti usmjerena na podatke o inflaciji koji bi trebali pokazati ubrzanje inflacije. Trgovci na malo postupno su podizali cijene raznih proizvoda na koje se primjenjuju povećane uvozne carine. Osnovni indeks potrošačkih cijena u SAD-u, koji se smatra mjernom jedinicom osnovne inflacije jer ne uključuje nestabilne troškove hrane i energije, trebao bi u srpnju porasti za 0,3 posto, pokazuje medijan procjena ekonomista u anketi Bloomberga.

S tim ključnim izvješćem o inflaciji investitori će moći procijeniti moguće buduće poteze američke središnje banke Fed. Novčana tržišta ukazuju na to da su trgovci do prosinca predvidjeli više od dva smanjenja kamatnih stopa, pri čemu je vjerojatnost smanjenja Fedove kamatne stope za četvrtinu postotnog boda oko 90 posto. Najnoviji izvještaj o zapošljavanju također je ukazao na značajno usporavanje na tržištu rada u posljednjih nekoliko mjeseci. Donositelji politika zadržali su kamatne stope nepromijenjene krajem srpnja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar