Unatoč globalnim trgovinskim napetostima i utjecaju carinske politike Donalda Trumpa, tržišta zemalja Adria regije pokazuju iznenađujuću otpornost, barem u određenim segmentima.
Unatoč globalnim previranjima zbog američke trgovinske politike, burze Adria regije pokazuju znakove buđenja: Beograd s novoizdanim korporativnim obveznicama, Zagreb s oživljavanjem inicijalnih javnih ponuda (IPO), Ljubljana s povratkom povjerenja, Sarajevo s ambicioznim planovima.
Globalne političke odluke ostaju značajan izvor volatilnosti, ali regionalna tržišta – iako još uvijek ograničena u likvidnosti i broju sudionika – pokazuju potencijal za transformaciju i rast u nadolazećim godinama.
O specifičnostima lokalnih tržišta, novim investicijama i razvojnim planovima za 2025. godinu za Bloomberg Adriju govorili su vodeći predstavnici regionalnih burzi.
Zagrebačka burza: Povratak sezone IPO-ova
Zagrebačka burza (ZSE) nakon tri godine stagnacije vidi novu priliku za reaktivaciju kroz inicijalne javne ponude dionica (IPO). Uz već kotirajuću tvrtku ING-GRAD, najavljene su još dvije javne ponude – prehrambena kompanija Žito i kamenoklesarska tvrtka Kufner Grupa.
"Činjenica da bismo mogli imati čak tri IPO-a u jednoj godini nakon tri godine suše bila bi snažan signal ostalim ulagačima", izjavila je Ivana Gažić, predsjednica uprave ZSE-a. Iako indeks CROBEX oscilira, a likvidnost ostaje niska, prognoze ukazuju na povratak povjerenja među poduzeća i investitore.
Iako hrvatski indeks CROBEX fluktuira, a likvidnost ostaje skromna, prognoze ukazuju na povratak povjerenja među kompanijama i investitorima.
Ljubljanska burza: Ulaganja za maratonce
Na Ljubljanskoj burzi indeks SBITOP početkom godine premašio je simboličnu granicu od dvije tisuće bodova, i to prvi put nakon 17 godina. Marko Bombač, predsjednik uprave Burze, rast pripisuje dobrim poslovnim rezultatima tvrtki i jačanju povjerenja investitora.
"Ulaganje nije šprint, već maraton", naglašava Bombač i dodaje da su čak i 10-postotni padovi u zadnja dva mjeseca brzo nadoknađeni. S obzirom na američke carine i oscilacije dolara, europski ulagači, prema njegovu mišljenju, imaju više prostora za prilagodbu.
Predsjednik Ljubljanske burze iznenađen je rastom kamata na američki dug koji se dogodio istodobno s padom vrijednosti američkog dolara. "To nije tipično u vremenima povećane nesigurnosti – dolar se obično smatra sigurnim utočištem kojem se ulagači okreću u nesigurnim vremenima. Ako bi SAD doživio recesiju ili gospodarsko usporavanje dok bi kamatne stope na njegov dug rasle ili ostale visoke, buduće poticajne mjere bile bi manje učinkovite nego što bi inače bile", objašnjava Bombač.
Beogradska burza: Povratak korporativnih obveznica i buđenje tržišta
Nakon 13 godina zatišja, grupa Elixir uspješno je izdala korporativne obveznice na Beogradskoj burzi. "Zanimanje investitora bilo je izvanredno, cijela je emisija rasprodana", izjavio je Lazo Ostojić, direktor Beogradske burze.
Planira se daljnja aktivacija tržišta novim izdanjima: "U bliskoj budućnosti očekujemo još 20 tvrtki koje će ponuditi svoje obveznice. Devet ih je u završnoj fazi pripreme", dodaje Ostojić, naglašavajući da među njima nema državnih poduzeća, već se radi o kompanijama iz raznih sektora. Također ističe kako ne očekuje da će upravo obveznice, kao instrumenti s unaprijed definiranim prinosima, pokrenuti burzovno tržište, već da dionice i instrumenti poput burzovno uvrštenih fondova (ETF) imaju veći potencijal.
Usput, beogradski indeks Belex prošloga je tjedna bio jedan od rijetkih koji je, usred turbulencija na burzama, zabilježio rast, dok su ostali referentni indeksi završili u minusu. Zbog niske likvidnosti i ograničenog broja ulagača, utjecaj globalnih političkih šokova ostaje ograničen. Ostojić smatra da Trumpova politika više utječe na realno gospodarstvo Srbije nego na izravno kretanje cijena na burzi.
Na Beogradskoj burzi nije bilo nove inicijalne javne ponude od 2018. godine. "Nadamo se da će se to uskoro promijeniti, jer u posljednje vrijeme primjećujemo znatan interes poduzeća za ulazak na tržište kapitala, koje vide kao dio svoje strategije za daljnji rast i razvoj."
Sarajevska burza: Fokus na razvoj i likvidnost
Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini i dalje traži stabilnost. "Tržišta su rezultat procesa privatizacije i konsolidacije vlasništva, što je smanjilo broj slobodnih dionica i posljedično utjecalo na promet na sekundarnom tržištu", istaknuo je Tahir Taslaman, direktor Sarajevske burze. Prioritet u 2025. godini bit će razvoj domaćeg tržišta i privlačenje novih investitora kroz edukaciju i regulatorne reforme.
"Ako uzmemo u obzir da su burze nastale u procesu privatizacije, da se godinama odvijala vlasnička konsolidacija, posljedično se smanjio broj slobodnih dionica u optjecaju i iz toga su proizašla preuzimanja. Posljedično, možemo govoriti o manjem prometu na sekundarnim tržištima", objašnjava. Dodaje da se struktura prometa u prošloj godini najvećim dijelom odnosila na primarna izdanja, dok prvi čovjek burze kaže da ne može biti zadovoljan obujmom sekundarnog tržišta.
.webp){kind=icon}
