Struktura vlasništva Tommyja otkriva mogući oblik očekivanog IPO-a

Raspodjela dionica trgovačkog lanca i društva Tommy d.d. vidljiva iz podataka Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD) mogla bi otkriti namjere vlasnika i oblik očekivane javne ponude dionica. Prema stanju ovih dana, osnivač Tomislav Mamić drži 70,2 posto vlasništva kroz 6 milijuna dionica. Preostalih 2,54 milijuna dionica, odnosno vlasnički paket od 29,8 posto, nalazi se u trezoru kompanije.

Trgovačka društva tek iznimno smiju u vlastitom trezoru imati više od 10 posto svojih dionica pa ovakva raspodjela daje uvid u moguću javnu ponudu. Vlasnička raspodjela snažno podsjeća na sličnu situaciju koja je prethodila javnoj ponudi dionca Ing-grada prije gotovo dvije godine.

Tada je nakon inicijalne registracije s depozitarom 66 posto dionica ostalo u rukama većinskog vlasnika Branislava Brizara, dok se 34 posto dionica nalazilo u trezoru Ing-grada. Brizar i danas u rukama drži 60 posto dionica.

Prije nego zaključimo kako će trgovački lanac Tommy potencijalnim investitorima ponuditi oko trećine dionica kompanije treba ipak podsjetiti kako konačna brojka može ovisiti o puno faktora. Primarno o interesu investitora, ali Tommy se uz prodaju već postojećih dionica može odlučiti i na izdavanje novih. Uvijek postoji mogućnost i da se transakcija oblikuje tako da i većinski vlasnik Tomislav Mamić još dio svojih dionica proda ulagačima.

Čak niti sama javna ponuda nije sigurna. O njoj se špekulira već neko vrijeme. Prve informacije objavio je proljetos Jutarnji list, a nakon toga Mamić je za Tportal izjavio tek kako su napravljene određene pripreme, ali da konačna odluka još nije donesena.

Tomislav Mamić sada izravno drži 70,2 posto dionica Tommyja | Miroslav Lelas/Pixsell

 

Krajem lipnja poslali smo Tommyju upit s nekoliko pitanja oko potencijalnog tajminga i nekih detalja javne ponude dionica, no nismo primili odgovor.

Tommy se nalazi među deset najvećih domaćih trgovačkih lanaca, a u posljednje vrijeme vidljive su određene statusne promjene koje upućuju na pripremu za javnu ponudu. Krajem srpnja Tommy je preoblikovan iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo. Prošlog tjedna uslijedilo je i članstvo u SKDD-u.

Prebacivanje imovine

Prije toga, početkom srpnja je prijenosom kapitala iz zadržane dobiti povećan temeljni kapital i to upravo za šest milijuna eura. Čini se kako je upravo taj dio sada uknjižen kao dionički vlasnički udio Tomislava Mamića.

Sudski registar uz to otkriva i kako je tijekom posljednjih godinu dana u barem dva navrata dio "imovine, prava i obveza" s Tommyja prenesen na društvo Tommy 1992 d.o.o. Tvrtka Tommy 1992 osnovana je 2017. i u 100-postotnom je Mamićevom vlasništvu.

U jesen 2019. toj je tvrtki temeljni kapital povećan za gotovo 300 milijuna tadašnjih kuna, odn. protuvrijednost 39 milijuna eura. Osnovna djelatnost Tommyja 1992 je upravljanje nekretninama. Uz nekoliko turističkih projekata, glavni biznis je iznajmljivanje trgovačkih prostora Tommyju d.d.

Prebacivanje vlasništva nad nekretninama u kojima se nalaze trgovački prostori neodoljivo podsjeća na sličan proces koji je prethodio incijalnoj javnoj ponudi Tokić grupe. Tada je vlasništvo nekretnina u kojima se nalazi dio poslovnica Tokića prebačeno s matičnog društva na tvrtku Nek-tok, u vlasništvu osnivača Tokić grupe.

Glavna društva

Nakon što je Tommyju proljetos pripojen Brodokomerc, Tommy grupa sada se sastoji od tri glavna društva: Tommy, Bobis i Petason. Tommy je trgovački lanac koji je krajem 2025. imao 224 poslovnice, Bobis se bavi proizvodnjom kruha, peciva i slastica, a Petason preradom i konzerviranjem mesa.

Cijela grupa lani je imala poslovne prihode od 757 milijuna eura, 5,2 posto više nego godinu prije. Neto dobit iznosila je 33,2 milijuna eura.

Prema svojedobnom pisanju Jutarnjeg lista, u Tommyju se nadaju javnom ponudom prikupiti između 180 i 200 milijuna eura. Planirane investicije u samu kompaniju gotovo su još i dvostruko veće.

U godišnjem izvještaju za 2025. navodi se kako "društvo ne planira značajnije širenje djelatnosti trgovine van okvira maloprodaje prvenstveno prehrambenih roba, već daljnje značajnije uvođenje vlastite robne marke prehrambenih proizvoda zadovoljavajuće kvalitete i pristupačnih cijena". Uz to "poslovni cilj u idućem razdoblju je dodatno učvršćivanje pozicije na tržištu hranom u RH te održavanje liderskog položaja u dalmatinskoj regiji radi čega je neophodan neprestani razvoj i povećanje distributivne maloprodajne mreže i logističkih centara potpore maloprodaji, bilo otvaranjem novih maloprodajnih i skladišnih kapaciteta, bilo preuzimanjem drugih ili dijelova drugih trgovačkih društava".

Konzum i Nama

Trgovački lanci dosad nisu bili previše prisutni na domaćem tržištu kapitala. Svojevremeno su na Zagrebačkoj burzi kotirale dionice Konzuma i zagrebačke Name, no trgovanje objema dionicama nije bilo previše aktivno.

Prije dvije godine inicijalnu javnu ponudu pripremao je Studenac koji je čak trebao biti dvojno izlistan u Zagrebu i Varšavi. Ta je planirana transakcija propala, ali iz Studenca nikad nisu u potpunosti isključili novi pokušaj.

Izlazak na burzu prije dvije godine pripremao je i Studenac | Studenac

 

Dionica Tommyja bila bi dobrodošla novost. Tri javne ponude tijekom 2025. malo su podigle apetite domaćih investitora i svi se nadaju kako bi se zamah iz prošle godine mogao nastaviti.

Ponude li im spomenutih 2,54 milijuna dionica ili više, vlasnik Tommyja i njegovi aranžeri i agenti moraju pronaći ravnotežu da ponuda bude privlačna ulagačima, ali i da ispuni financijske apetite. Zadatak nije lagan, no uspješna prodaja dionica odlična je reklama za tržište kapitala i alternativne izvore financiranja nasuprot dominantnih banaka.