"Nikad ne dopusti da dobra kriza prođe neiskorištena", izreka je koju bi Europa sada itekako trebala. Dok je Donald Trump napada s punim oružjem, regija bi mogla iskoristiti priliku ako zakonodavci i regulatori brzo djeluju i podrže njezin tehnološki sektor, koji je ključni pokretač rasta.
Budući da su ključne usluge iz SAD-a, poput računalstva u oblaku i umjetne inteligencije, potencijalno skuplje, europska domaća tehnološka industrija može odmah dobiti prednost. Trump se može glasno žaliti kako je SAD žrtva svjetske trgovine, ali najveće koristi od cvjetajuće industrije umjetne inteligencije imali su Amerikanci. Sada bi hiperskalatori Amazon, Microsoft i Alphabet mogli patiti zbog Trumpovih carinskih planova, jer će čelik, aluminij i bakar koji su im potrebni za izgradnju opsežnih podatkovnih centara postati skuplji.
Ti troškovi i međunarodni otpor koji Trump potiče mogli bi sve više odvratiti strane klijente Silicijske doline. Nizozemski zakonodavci pozivaju vladu da zaustavi protok nizozemskih podataka i aplikacija u američke usluge u oblaku.
Čitaj više

Umjetna inteligencija postaje bojno polje, a Musk vodi ofenzivu
OpenAI je prošlog tjedna objavio da je zaključio rundu financiranja vrijednu 40 milijardi dolara, predvođenu SoftBankom.
10.04.2025

Llama 4 - Metin odgovor na DeepSeek i OpenAI
Riječ je o velikom jezičnom modelu s dva bilijuna parametara koji je još uvijek u fazi treniranja.
07.04.2025

Silicijska dolina ima opasnog konkurenta - Bliski istok kreće u AI utrku
Ujedinjeni Arapski Emirati planiraju uložiti 1,4 bilijuna dolara u američku infrastrukturu umjetne inteligencije, poluvodiče, energiju i proizvodnju.
26.03.2025

Ant Group koristi kineske čipove i izaziva američku AI dominaciju
Antovi AI modeli navodno nadmašuju Metine u određenim testovima.
24.03.2025
Na sreću, Europi nije potrebno tražiti alternative daleko, jer postoje francuski OVH, talijanski Aruba i Scaleway. Francuska tvrtka za računalstvo u oblaku, koja je u vlasništvu telekomunikacijskog giganta Iliad, ima mali jednoznamenkast udio na europskom tržištu računalstva u oblaku, na kojem dominiraju Amazon, Microsoft i Google. Ta trojka ima više od tri četvrtine tržišnog udjela, rekao je glavni izvršni direktor tvrtke Scaleway Damien Lucas. On tvrdi da je europskim proizvođačima softvera teže uvoditi inovacije jer dio vrijednosti koju ostvaruju odlazi Silicijskoj dolini. "Svaka inovacija u Europskoj uniji na kraju znači plaćanje američkim velikanima", kaže.
Geografske ekspanzije
Također ističe da su neki europski klijenti zabrinuti zbog toga što bi Trump od osnivača Amazona Jeffa Bezosa mogao tražiti da zatvori Amazon Web Services (AWS), njegovu djelatnost u oblaku, na sličan način na koji je SAD zaprijetio da će isključiti tvrtku Starlink Elona Muska u Ukrajini. Takva zabrinutost doprinijela je povećanju potražnje novih potencijalnih klijenata za prijelaz na Scaleway za više od 50 posto, kaže Lucas.
Sada potiče svoje zaposlenike da ubrzaju geografsku ekspanziju tvrtke na područja poput Stockholma i Milana te brže razvijaju alate u oblaku i umjetnu inteligenciju koji su konkurentni alatima Amazonovih, Googleovih i Microsoftovih jedinica. Za pokrivanje svih usluga u oblaku većih konkurenata nedostaje im još oko 10 posto, kaže. Na sreću, Lucas ima puno novca na raspolaganju: Iliad je prije dva mjeseca najavio da će u infrastrukturu za oblak i umjetnu inteligenciju uložiti tri milijarde eura, a velik dio tih sredstava, prema Lucasu, bit će usmjeren na tvrtku Scaleway.
Zakon EU-a o umjetnoj inteligenciji bio je promišljeni i plemeniti pokušaj popunjavanja regulatorne praznine na području umjetne inteligencije, no preobiman je i premalo konkretan, što novi akcijski plan nastoji popraviti. Ako dužnosnici iskoriste priliku za brzi korak i ažuriranje zakonodavstva kako bi postalo jasnije, to će pridonijeti konkurentnosti bloka i širem prihvaćanju umjetne inteligencije. Prema podacima Eurostata, 2024. godine samo 13 posto europskih poduzeća koristilo je alate umjetne inteligencije.
Trumpov trgovinski rat možda je na kraju onaj geopolitički katalizator koji je europski tehnološki sektor trebao. Umjesto da troše energiju na odmazdu, europski lideri trebali bi svoja nastojanja usmjeriti u strateške tehnološke investicije, racionalizaciju propisa i produbljivanje jedinstvenog tržišta. Regija već dugo ima intelektualni kapital za veću tehnološku samostalnost. Možda joj je nedostajala samo egzistencijalna nužnost koju sada donosi trgovinska kriza. Za vrsne europske političke oblikovatelje i tehnološke poduzetnike, ovo je prilika koja se mora iskoristiti i koja bi mogla regiju konačno pretvoriti iz digitalne kolonije velike tehnologije u vlastitu tehnološku silu.