Kada Jack Dorsey, bivši izvršni direktor Twittera i osnivač fintech diva Block, napiše "delete all IP law" ("izbrišite sve zakone o intelektualnom vlasništvu") na platformi X, to može djelovati kao još jedna ekscentrična provokacija iz Silicijske doline. No kada mu Elon Musk, vlasnik te platforme, prvi čovjek Tesle, SpaceX-a, a posljednjih mjeseci i politički akter, javno odgovori "I agree" ("slažem se"), postaje jasno da se ne radi samo o tehnoteatru. U pozadini te razmjene krije se dublji ideološki sukob o tome tko bi trebao imati kontrolu nad budućnošću znanja, inovacija i kreativnosti – pojedinci, korporacije ili države.
Dorseyjeva izjava dolazi u trenutku kada se svijet suočava s redefiniranjem intelektualnog vlasništva u doba generativne umjetne inteligencije. Od modela poput ChatGPT-a i Midjourneyja do sve raširenijih LLM-ova koje nude i regionalni akteri, čini se da sadržaj postaje sirovina koju je moguće kopirati, prilagođavati i unovčiti bez jasnih granica. Tvrtke koriste milijune internetskih stranica, knjiga, filmova i novinskih članaka za treniranje svojih sustava, često bez dozvola i još rjeđe uz naknadu. Dok se množe tužbe protiv OpenAI-ja i drugih, Dorsey i Musk iznose ideju da je najbolje rješenje ukidanje zakona o intelektualnom vlasništvu.
Tehnološki ideolozi protiv umjetnika
Prema pisanju TechCruncha, tehnološki ideolog Chris Messina podržao je Dorseyja ustvrdivši da bi automatizirane kazne za kršenja intelektualnog vlasništva u AI sustavima mogle biti "nova verzija zatvaranja siromašnih zbog posjedovanja marihuane". Dorsey tvrdi da postoje "mnogo bolji modeli za plaćanje stvaratelja", jer "trenutni sustavi uzimaju previše i traže rentu".
Na komentar Nicole Shanahan, bivše potpredsjedničke kandidatkinje Roberta F. Kennedyja, koja je napisala: "Zakon o intelektualnom vlasništvu jedino je što razdvaja ljudsku kreativnost od proizvoda umjetne inteligencije", Dorsey je hladno odgovorio: "Kreativnost je ono što nas trenutačno razlikuje, a trenutačni sustav to sputava – isplate su u rukama posrednika koji ne plaćaju pošteno."
Dok američki tehnološki divovi sanjaju o digitalnoj divljini bez pravnih ograničenja, Europska unija gradi kompleksan sustav pravila. Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o digitalnim tržištima (DMA) predstavljaju dosad najambiciozniji pokušaj da se obuzda moć tehnoloških platformi i zaštite stvaratelji. DSA propisuje obavezno uklanjanje nezakonitog sadržaja, uključujući kršenja autorskih prava, te uvodi stroge standarde transparentnosti. DMA se bavi monopolističkim ponašanjem i zahtijeva interoperabilnost, otvorenost i etičko postupanje s podacima.
U očima Dorseyja i Muska, takvi su zakoni nepotrebna prepreka. Bez zakonodavstva o intelektualnom vlasništvu, AI platforme mogle bi neograničeno reproducirati, unovčavati i distribuirati tuđa djela i bez kakve naknade, što je mnogima sporno, pa i čitavim državama.
Musk: 'Patenti su za slabiće'
Musk je poznat po tome da ne voli patentnu zaštitu. Još prije više od deset godina izjavio je za CNBC da su "patenti za slabiće" te je uveo politiku prema kojoj Tesla neće koristiti patente protiv drugih ako djeluju "u dobroj vjeri". No u praksi je tvrtka ipak tužila australski Cap-XX, iako je tvrdila da se radi o uzvratnoj mjeri. Ta dvosmislenost pokazuje koliko filozofija deregulacije može biti fleksibilna kada se radi o vlastitim interesima.
Dorsey nije prvi put komentirao temeljne koncepte koji su nastali još prije 30-ak godina i koje je i sam pomagao oblikovati. Bio je i ključna figura open-source projekta Bluesky, no kasnije se od njega distancirao, vjerojatno razočaran što projekt nije prerastao okvire još jednog milijarderskog eksperimenta.
Ipak, njegova najnovija "ideja" dolazi u trenutku kada se granica između mrežnih rasprava i stvarne politike sve više briše. Musk je već zakoračio u političke vode kroz svoju ulogu u administraciji Donalda Trumpa, gdje vodi ministarstvo za učinkovitost vlade. Stoga, kada Dorsey i Musk govore o ukidanju zakona, ostaje pitanje koliko je to retorika, a koliko predviđanje budućnosti.
.webp){kind=icon}
