Kako metaverzum, web3, NFT, blokchain i kriptovalute mogu promijeniti svijet raspravljalo se prošlog tjedna na konferenciji Game Changer u zagrebačkom Z Centru. Donosimo neke od najzanimljivijih zaključaka.
Nove tehnologije prodiru u razne industrije, a, nekako prirodno, primjenu brzo pronalaze u gamingu. No, govoreći o simbiozi kriptoimovine i videoigara, Aleksandar Gavrilović, direktor gaming studija Gamechuck, ustvrdio je da to ne ide baš tako glatko kao što se možda na prvu čini.
Objasnio je kako se dva tabora – proizvođači igara i developeri kriptoproizvoda – ne stapaju. Jedni zapravo ne razumiju igre i rade kriptoproizvod "zakamufliran u igru", dok drugi, "koje blockchain pomalo i odbija, rade igru i onda samo u nju ubace neki kriptoelement". To se očituje u proizvodima koji se pokušavaju probiti na tržište koje je još uvijek, kako kaže tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliance – CGDA), jako malo.
"Ono što imamo sada zapravo je prepisivanje starog svijeta po novim pravilima. Studiji još nisu shvatili da imaju skroz novi medij i malo ih se usudi ući u tako nešto", pojasnio je Gavrilović.
Da je to tako neposredno potvrđuje i podatak što još uvijek u plaćanjima u svijetu igara dominiraju tradicionalne platne metode – kartice, i to najčešće prepaid kartice, ističe Filip Šaravanja koji je do prije mjesec dana radio u Hanfi, a sada je voditelj digitalne imovine u Aircashu. "Financijska industrija smatra industriju videoigara tržištem kojem trebaju fintech usluge", rekao je Šaravanja koji smatra da će, nakon što se otvore silosi blockchaina, sve biti interoperabilno i na "jedan klik", kako to već sada igrači očekuju.
Gaming je 'fash'
Nije samo financijska industrija usmjerena na gaming. Nekako je, pojavom nezamjenjivih tokena (NFT-a), to postala i modna industrija. Modnoj industriji je gaming scena jako interesantna jer obuhvaća oko tri milijarde ljudi, naglasila je Aleksandra Orlić, osnivačica Mood agencije, koja je pobrojala i sve izlete u metaverzum koje su odradili modni brendovi poput Guccija, Louis Vuittona, Burberryja, D&G-a i Balenciage.
Taj će svijet biti dovoljno velik da bi komercijalno oglašavanje bilo isplativo tek za nekoliko godina. Tvrtke ovo sada rade uglavnom kako bi se promovirale, a ne kako bi ostvarile neki značajni rezultat, smatra Vjeko Srednoselec, operativni direktor marketinške grupacije dentsu.
"Brendovi se sada vrte oko influencera i gamera kao što su se prije 20-ak godina vrtjeli oko glazbe, ali to ne znači da treba utrčavati u teren u kojem nismo doma", trezven je Srednoselec koji tvrdi kako prvo treba pažljivo definirati što se takvim potezima želi postići.
No, koliko god se pokušalo usporiti ulijetanje na nepoznat teren, to se više ne može zaustaviti. "Fashion je brzo ušao u gaming svijet. To neće stati, digitalizacija se nastavlja. Biznis, marketing, pa i psihologija te ponašanje potrošača ostaju isti jer i dalje treba razmišljati zašto nešto ljudi rade da bismo pronašli princip kojim ćemo doći do njih, samo što će to sada biti u nekom novom svijetu", zaključio je Darijan Kosić, potpredsjednik udruge Ecommerce Croatia.
Uz razne kombinacije fizičkih i digitalnih (figitalnih) iskustava za koja se grade temelji u modnoj industriji, taj sektor je prigrlio NFT i zbog toga što se nada da će pomoću blockchaina konačno stati na rep krivotvorinama, barem u digitalnim ormarima.
Civilizacijski potencijal
Novi digitalni svijet mogao bi promijeniti fizički svijet i u drugim područjima. Strahinja Vukoičić, izvršni direktor beogradske blockchain tvrtke Moonstruck vidi ozbiljan potencijal u novim tehnologijama. "Web3 ima ozbiljan civilizacijski potencijal da odvoji novac od države. Ako pogledate kroz povijest, onaj trenutak kad se Crkva odvojila od države slavi se kao najveći civilizacijski iskorak. U ovom trenutku imamo potencijal, ne kažem da ćemo ga iskoristiti, ali možemo se nadati, da će se novac odvojiti od države te da neće biti podložan makinacijama vlade i središnje banke. To je vrhunac do kojeg nas ta tehnologija može dovesti", entuzijastično je ispričao Vukoičić.
No predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) Vlaho Hrdalo primijetio je kako se ideja monetarne sekularizacije pojavljivala i prije, pa nije zaživjela, kao i to da trenutno ne postoji pokret koji radi na tome da se novac odvoji od vlasti. Time i regulacijama samo se stvaraju uvjeti da se i nad kriptovalute dovede vlast.
Također, istaknuto je i kako gaming studiji NFT-ove mogu iskoristiti kao novi oblik prikupljanja kapitala za igre, što bi moglo dati vjetar u leđa daljnjem razvoju kvalitetnih gaming studija i gaming ekonomije. Općenito, gejmifikacija je važna karika za usvajanje kriptovaluta koje su prilično složene i nije ih lako shvatiti iz prve. No, gameri i dalje prvenstveno gledaju kvalitetu igre, a tek onda ono što se nudi sa strane, zaključili su na panelu "Gaming Coins – dio kripto savršene oluje ili novac za budućnost".