Digitalna teška industrija: AI ne troši samo milijarde, nego i megavate

Umjetna inteligencija nije samo podatkovna maglica u oblaku, nego teška industrija 21. stoljeća. Vruća je, nevjerojatno skupa i prije svega energetski intenzivna. Dok se redaju nagađanja o stvaranju burzovnog balona tehnologije umjetne inteligencije (AI), u pozadini se odvija tiha bitka za kilovate koji pogone podatkovne centre za treniranje i rad chatbota. Utrka koja će odrediti pobjednike nove ere.

"Partnerstvo između OpenAI-ja i Nvidije planira instalaciju najmanje 10 gigavata Nvidijine infrastrukture", o rastućim potrebama američkih tehnoloških divova, tzv. hiperscalera, kaže ekonomist Anže Burger s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani. Za usporedbu objašnjava da je naznačena snaga Nuklearne elektrane Krško "oko 0,7 gigavata".

Digitalna revolucija naišla je na fizička ograničenja našeg planeta. Više nije pitanje hoće li AI jednoga dana biti pametnija od nas. Pitanje je možemo li si je uopće priuštiti – ne u eurima, nego u megavatima.

Kad u neki od chatbota unesemo upit, negdje u Sjevernoj Virginiji, Irskoj goleme mreže procesora započinju složene izračune kako bi pripremile odgovor. Čipovi za svoj rad traže ogromne količine struje i emitiraju veliku toplinu koju treba odvoditi odnosno hladiti.

"Prema javno dostupnim podacima, snaga tipičnog podatkovnog centra iznosi od 50 do 100 megavata, a njegova godišnja potrošnja oko 0,8 teravatsati", pojasnili su za Bloomberg Adriju u slovenskom operatoru elektroenergetske mreže Eles.

Utrka za razvoj umjetne inteligencije stoga je, prema procjeni Bena Buchanana, stručnjaka za tehnologiju i posebnog savjetnika Bijele kuće za AI, zapravo utrka za energetske izvore. "Umjetna inteligencija više nije samo stvar koda i silicija u laboratoriju. Ona postaje pitanje teške industrije i masivne fizičke infrastrukture", rekao je u podcastu za časopis Foreign Affairs.

Nezasitna potrošnja električne energije

Američka banka Goldman Sachs u svom najnovijem izvješću navodi da će se globalna potražnja za električnom energijom u podatkovnim centrima do 2030. povećati za čak 160 posto.

Još je znakovitiji podatak za SAD. Nakon desetljeća gotovo nepromijenjene potrošnje električne energije (zbog poboljšanja energetske učinkovitosti uređaja), sada zbog AI centara potrošnja naglo raste. Goldman Sachs procjenjuje da će podatkovni centri do kraja desetljeća trošiti osam posto ukupne električne energije u SAD-u, što je znatno povećanje u odnosu na sadašnja tri posto. Riječ je o golemu udjelu koji zahtijeva ulaganja u mrežu u vrijednosti od više desetaka milijardi dolara.

"Bit će potrebna velika ulaganja u nuklearnu energiju", komentira Burger. "Trump je nedavno alocirao 80 milijardi dolara za izgradnju novih reaktora, dok Kina do 2035. planira pet puta veća ulaganja", sažima energetski aspekt velike tehnološke i geopolitičke utrke između velesila.

Na tu opasnost upozorava i Buchanan, koji kaže da je američki model razvoja AI-ja možda dosegao svoje granice upravo u fizičkoj infrastrukturi. Američka električna mreža, koja se posljednjih desetljeća nije znatno širila, jednostavno nije spremna na takav šok. Buchanan ističe da jedan jedini trening naprednog AI modela može stajati više od 100 milijuna dolara i potrošiti energije koliko i manji grad.

Utrka za prevlast u AI-ju više nije samo utrka algoritama, nego utrka za pristup električnoj mreži, pri čemu su tehnološki divovi spremni platiti što god treba da osiguraju napajanje, potiskujući tako druge potrošače.