Usporedno s padom povjerenja u banke, raste vjera u algoritme – Harari objašnjava zašto

"AI bi za nekoliko godina mogao izmisliti nove financijske instrumente koje mi nećemo moći razumjeti. Kreirat će se povjerenje između niza AI sustava koji će međusobno trgovati i surađivati."

Ovo je upozorenje s pozornice zagrebačkog Lisinskog uputio poznati povjesničar i autor Yuval Noah Harari, čija je teza kako čovječanstvo ulazi u razdoblje u kojem algoritmi neće samo podržavati, nego i preuzimati financijsko odlučivanje. Harari pita: hoćemo li uskoro sa strane promatrati igru čija pravila više ne razumijemo?

Od vjere u institucije do vjere u algoritme

Iako Hararijeva predviđanja zvuče apstraktno, ta stvarnost je bliža nego što se čini.

Povjerenje u vlade, medije i banke opada globalno, dok digitalizacija već mijenja način investiranja. Prema istraživanju JPMorgana iz kolovoza 2025., broj retail investitora u SAD-u naglo raste: oko trećina 25-godišnjaka danas ima investicijske račune, što je šesterostruko više nego 2015. godine.

Uz rast broja malih investitora, raste i popularnost AI alata za investicijsko savjetovanje. Trading 212 nudi alat za analizu portfelja, a Robinhood je u listopadu predstavio AI investicijskog asistenta Cortex. Iako se mogu čuti prigovori korisnika da analize nisu uvijek točne, a i same tvrtke naglašavaju kako alati mogu pogriješiti, entuzijazam investitora ne pada. To ilustrira Hararijevu tezu: povjerenje u tehnologiju može nadjačati skepticizam prema njenim ograničenjima.

Na primjer, valuacija OpenAI-ja na 500 milijardi dolara, unatoč činjenici da OpenAI nikada nije ostvario dobit, pokazuje kako tržište nagrađuje potencijal i uvjerljivost priče o budućnosti, a ne samo trenutnu zaradu. Harari primjećuje sličan trend u kriptovalutama: "Ljudi kažu: 'Ne vjerujem bankama', a istovremeno vidimo porast povjerenja u kriptovalute, koje su algoritmi. Ne vjerujete ljudima koji proizvode novac, ali vjerujete algoritmu koji ga proizvodi.“

Hoće li tehnologija 'pretrčati' i profesionalce?

Sljedeća faza razvoja, upozorava Harari, mogla bi iz temelja promijeniti način na koji se kapital kreće svijetom. AI neće provoditi naloge, kaže, već će sam stvarati nove financijske instrumente, tržišne modele i međusobne mreže povjerenja s drugim AI sustavima.

OpenAI već ulazi na Wall Street. Bloomberg je u listopadu izvijestio kako više od stotinu bivših investicijskih bankara pomaže obučiti umjetnu inteligenciju o tome kako izgraditi financijske modele. Ideja je zamijeniti sate rada koji obavljaju bankari početnici. U sklopu projekta, nazvanog Mercury, sudionici pišu upute za izgradnju modela za raznorazne transakcije, od restrukturiranja do pripremanja inicijalnih javnih ponuda.

 

Za jednog bankara koji je dosad gomile sati trošio na ove poslove, ubrzanje koje donosi AI nije loša vijest. Ipak, Harari je pesimističan po pitanju kompetitivnog kapaciteta ljudi u novom financijskom ciklusu.

"Ljudi će promatrati kompleksne financijske operacije koje AI provodi na vlastitom, nama nerazumljivom jeziku, bez mogućnosti da shvate logiku koja stoji iza njih," kaže Harari. "Bit ćemo poput 'konja' koje će umjetna inteligencija angažirati i otpuštati, trgujući na temelju financijskih teorija i koncepata koje ne možemo razumjeti."

'Novac je priča o povjerenju'

Usprkos upozorenjima, i sam Harari priznaje kako je potencijal koji ova tehnologija donosi ogroman. Umjetna inteligencija tek je u svojim povojima i ne možemo predvidjeti u kojem smjeru i na koji način će se ona razviti.

U budućnosti u kojoj AI sve dublje ulazi u procese, pojavljuje se paradoks novog financijskog doba: tehnologija otvara vrata pravednijem i učinkovitijem tržištu, ali bez dovoljnog ljudskog znanja, istovremeno stvara rizik od stvaranja sustava koji nam nije u potpunosti shvatljiv i koji financijske odluke donosi brže nego što ih možemo pratiti.

Hararijevim riječima: "Što je novac? To nije komad papira, to je priča o povjerenju."