Izraelski fitilj sve je kraći za napad na Iran, s Rusijom u igri

Iran od Rusije traži nove sofisticirane protuzračne obrambene sustave koje izraelski dužnosnici vide kao približavanje trenutku za mogući napad na teheranski nuklearni program, tvrde dobro upućeni izvori.

Prognoze da će Iran dobiti obrambene sustave S-400 ubrzali bi odluku o mogućem napadu, poručuju izvori upoznati s tematikom u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Rusija nije obznanila hoće li isporučiti oružje, ali su se Moskva i Teheran nakon invazije Moskve na Ukrajinu zbližili. Trebalo bi manje od dvije godine da S-400 bude operativan.

"Što duže čekate, sve je teže", rekao je Benjamin Netanjahu na sigurnosnoj konferenciji u Tel Avivu prošlog tjedna komentirajući napad na Iran, dodavši: "Čekali smo jako dugo. Mogu vam reći da ću učiniti sve što je u mojoj moći da spriječim Iran da nabavi nuklearno oružje."

Takve otvorene prijetnje, koje su mješavina namjera i poruka usmjerenih prema Teheranu i Washingtonu, postale su svakodnevica u Izraelu, iako je Izrael bombardirao nuklearne položaje u Iraku 1981. i u Siriji 2007. godine. Otvoreni vojni sukob s Iranom mogao bi razbuktati požar u regiji, što bi ugrozilo globalne zalihe nafte.

Rusija je Iranu ponudila obrambenu suradnju bez presedana, koja uključuje projektile, elektronske naprave, protuzračnu obranu i mogla bi Teheran opskrbiti s borbenim zrakoplovima, rekao je prošlog petka glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.

Napredak iranskog nuklearnog programa

Iz Kremlja, ruskog ministarstva obrane kao i ureda izraelskog premijera Netanjahua nisu bili raspoloženi dati komentar.

Zabrinutost oko iranskog nuklearnog programa raste otkako su međunarodni promatrači otkrili da je čistoća obogaćenog uranija 84 posto, što je gotovo 90 posto potrebnih za oružje. Prema navodima dvojice visokih dužnosnika iz Izraela i SAD-a, do kraja 2023. godine Iran će doseći razinu od 60 posto obogaćenog uranija s kojim će moći proizvesti 10 bombi.

Izrael se i dalje nada da će SAD preuzeti vodstvo u slučaju bilo kakvog napada, no, iako Bidenova administracija nije isključila mogućnost vojne akcije, i dalje se zalaže za diplomatsko rješenje.

Iran je Izrael optužio za atentat na nuklearne znanstvenike krajem 2020. godine, kao i za hakerske napade i druge nuklearne sabotaže. Iako Izrael nije službeno priznao optužbe, naširoko ih priznaju dužnosnici i u SAD-u i u Izraelu.

Iran ne odustaje od tvrdnje kako je desetljetni atomski program isključivo za miroljubive svrhe, dok se zapadne sile ne slažu i optužuju Iran da gradi kapacitete za izradu nuklearne bombe.

Dronovi i zrakoplovi

U prosincu su iz SAD-a poručili kako Rusija produbljuje vojnu potporu Iranu u zamjenu za iransku isporuku dronova koje Moskva koristi u ratu protiv Ukrajine. Mjesec dana poslije, iranski zakonodavac izjavio je da Teheran do sredine ožujka očekuje isporuku borbenih zrakoplova Su-35 iz Rusije.

Rusija ima vrlo dobre veze s Iranom, a Teheran traži i dodatnu podršku, rekla je Elena Suponina, stručnjakinja za Bliski istok sa sjedištem u Moskvi. Nakon što su SAD i pet drugih sila potpisale sporazum s Iranom o ograničavanju njegova nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija 2015. godine, Rusija je Iranu prodala nešto manje napredan sustav protuzračne obrane, S-300. Nakon što se predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio povući iz nuklearnog sporazuma, on se 2018. godine raspao.

Raketni sustavi S-400, koji mogu pogoditi zračne mete u dometu do 250 kilometara, stvorili bi "crvenu zonu za letjelice na velikim visinama", rekao je Jeremy Binnie, stručnjak za obranu za Bliski istok u Janesu.

"Što više protuzračne obrane imaju, to ih je teže pogoditi", rekao je Jossi Kupervasser, bivši visoki dužnosnik izraelske vojne obavještajne službe, a sada na poziciji višeg istraživač pri Izraelskom forumu za obranu i sigurnost. "Analiziramo kada je najprikladnije vrijeme za poduzimanje radnji", rekao je.

Izrael je i ranije bio blizu ostvarenju ovakvih namjera. Izraelska televizija objavila je snimljene razgovore iz 2015. s Ehudom Barakom, koji je bio Netanjahuov ministar obrane 2012. godine, na kojima se izričito govorilo o planovima za napad na Iran, a koji su odloženi na nagovor SAD-a.

Izraelski dužnosnici ne promatraju samo sposobnost Irana da izdrži zračni udare, već i sposobnost da napravi nuklearnu bombu. Računaju da će Iran, nakon što se odluči naoružati, imati "između 18 i 24 mjeseca da naprave prvu bojevu glavu", rekao je Mark Dubowitz, čelnik Zaklade za obranu demokracija sa sjedištem u Washingtonu, koja lobira za mjere usmjerene protiv Irana.

Nakon dolaska Joea Bidena na mjesto američkog predsjednika, njegova je administracija pokušala oživjeti iranski nuklearni sporazum, no bezuspješno, za što su optužili Teheran. Američki veleposlanik u Izraelu Tom Nides nedavno je izrazio razumijevanje za izraelski pristup. "Izrael može i treba učiniti sve u svojoj moći kako bi se nosio s Iranom i mi im čuvamo leđa", rekao je na događaju 19. veljače.

SAD i Izrael nedavno su također održali vojne vježbe u Sredozemnom moru, gdje su demonstrirali sposobnost zračnih snaga koje su ocijenjene kao najveće dosad između dvaju saveznika. Novi američki zrakoplov koji omogućava dopunu goriva u zraku koji bi Izraelci trebali dobiti do 2025. godine značajno bi im povećao sposobnost dugog doleta, rekao je Binnie iz Janesa.

Zemlje Zaljeva bile bi u određenoj opasnosti, ali mnogi se nadaju da će Izrael djelovati ne bi li tako unazadio iranske nuklearne ambicije pa čak i na nekoliko godina, rekao je Riad Kahwagi, osnivač i glavni izvršni direktor INEGMA-e, grupe za sigurnosna istraživanja sa sjedištem u Dubaiju.

 

---Članak je napisan uz pomoć Jonathana Tironea, Courtney McBride, Jenny Leonard i Jordane Fabian