Plenković: Energetska kriza je gora od Agrokora, COVID-a i potresa

Članstvo u eurozoni državi, gospodarstvu i građanima jamči veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na početku sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

"Ulazimo u krug najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gospodarskih kriza", istaknuo je Plenković.

Članstvo u eurozoni gospodarstvu će omogućiti niže kamate, veću otpornost na krize i veću konkurentnost, a članstvo i međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu diže.

"Nalazimo se u završnoj fazi uvođenja eura i, unatoč svim izazovima i krizama s kojima smo bili suočeni proteklih godina, na pragu smo ostvarenja jednog od dva strateška cilja, dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju, jedan je ulazak u europodručje, a drugi je šengenski prostor", rekao je Plenković.

Poručio je i da je u iduća četiri mjeseca do uvođenja eura preostalo još dosta posla. Četiri su, kaže, glavna elementa o kojima treba voditi računa da bi proces uvođenja eura prošao fino i suptilno.

Prvi je informiranost i zaštita potrošača, koji moraju biti adekvatno informirani i upoznati s procesom te zaštićeni od bilo kakvih nastojanja "lova u mutnom". Drugi je provedba zakonodavnih i drugih aktivnosti koje će pravno osigurati izvjesnost prilagodbe. Treći je prilagodba gospodarstva i društva, i to u pogledu opskrbe novcem banaka, poduzeća i građana, što je tehnički i logistički vrlo zahtjevan proces. Četvrto je ukazivati na sve prednosti koje će članstvo u eurozoni donijeti Hrvatskoj.

Daniel Kasap/Hina

Tako je Plenković naveo da je u svim zemljama koje su prije ušle u eurozonu standard građana znatno porastao. Istaknuo je, među ostalim, primjer Slovenije, koja je u eurozonu ušla 2007. godine. Od tada pa do 2021. godine tamošnje su bruto plaće porasle za 48 posto, a cijene za 26 posto. Realan rast bruto plaća iznosio je oko 22 posto.

Plenković je podsjetio da od 5. rujna nastupa obveza dvojnog iskazivanja cijena, u kunama i eurima, što je važno kako bi se građani prilagodili iskazivanju cijena u eurima. Podsjetio je da je tečaj eura fiksiran na 7,53450 kuna te da se cijene preračunavaju na osnovi tog tečaja. Upozorio je da će državna tijela kontrolirati preračunavanje cijena u cilju zaštite potrošača.

Plenković je naveo da u eurozonu ulazimo u vrijeme nekoliko kriza, od pandemije COVID-19 pa do ruske agresije na Ukrajinu i posljedične energetske krize te rasta cijena energije i hrane.

"Kad gledamo situaciju u ovih nekoliko kriza ranije, kriza Agrokora je bila velika, ali nije pogodila baš sve, potres je pogodio samo određene krajeve. COVID je bio velik u smislu posljedica, ali je mahom dotaknuo ljude krhkog zdravlja i one iznad 50 godina kad se gledaju podatci. Ovo pogađa sve i nitko joj ne može uteći. Dakle vanjska, horizontalna i najveći je problem što ne znamo koliko će trajati, ne samo mi nego nitko drugi", rekao je Plenković.

S obzirom na rast inflacije u Europi, svijetu i Hrvatskoj, Plenković se osvrnuo na teze da će s uvođenjem eura sve poskupjeti.

"Dosadašnja iskustva u zemljama koje su uvele euro pokazuju da je taj rast bio jednokratan i minimalan, bio je između 0,2 i 0,3 postotna boda", istaknuo je Plenković.

Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održana je prije današnje tematske sjednice Vlade posvećenoj usvajanju više od 60 zakona koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura.