Jesu li u Beroševoj aferi Mikroskop zakazali drugi kontrolni mehanizmi?

Burna sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora u utorak je ipak završila davanjem podrške Ireni Hrstić za funkciju iduće ministrice zdravstva. O njenom imenovanju, koje je samo jedan od repova afere u kojoj je pod mikroskop državnih i europskih istražitelja došao bivši ministar zdravstva Vili Beroš, idućeg bi tjedna trebao glasati parlament.

Beroš je u međuvremenu, nakon deset dana provedenih u pritvoru, pušten na slobodu u ponedjeljak poslije podne. Bivšeg ministra, liječnike Krešimira Rotima i Gorana Roića, te poduzetnika Sašu Pozdera su u petak 15. studenog uhitili policijski službenici zbog sumnji u primanje i davanje mita, te zloupotrebu položaja.

U danima nakon uhićenja isplivale su informacije kako se ministar Beroš pod lupom istražitelja našao zbog sumnji u primanje mita prilikom kupnje robotskih mikroskopa za Kliniku za dječje bolesti Zagreb, gdje je ravnatelj bio Roić, za Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice čiji je šef Klinike za neurokirurgiju bio Rotim, te za KBC Osijek. Bolnice su po napuhanim cijenama robote kupovale od tvrtke u vlasništvu Saše Pozdera.

Sumnje u nezakonitosti javile su se tijekom pregledavanja poruka u jednoj WhatsApp grupi čiji je sadržaj upućivao na povezanost ministra Beroša, Pozdera, ali i Hrvoja Petrača i njegovih sinova za koje se sumnja kako stvarno stoje iza Pozderove tvrtke Medical Innovation Solutions. Petrač i sinovi također su među osumnjičenima.

Nas je pak zainteresiralo jesu li već i prije tih poruka mogli reagirati neki drugi domaći kontrolni mehanizmi. Prvi posao Medical Innovation Solutionsa s KBC Osijek sklopljen je još krajem 2022. godine, a onaj s dječjom bolnicom u Zagrebu prije 15 mjeseci.

Porezna uprava

Prema dosad objavljenim informacijama bivši je ministar za svaki od tri posla dobio po 25 tisuća eura mita. Kako se opravdano može posumnjati da su ti novci prijavljeni kao legalan prihod, nerazmjer između prijavljenih i neprijavljenih prihoda trebala je primijetiti Porezna uprava. Financije bi trebale biti pod dodatnom prismotrom posebno kad se radi o politički istaknutim osobama koje obavljaju dužnosti gdje je upravo mogućnost podmićivanja vječiti rizik.

Upitali smo Poreznu upravu kada su primijetili nerazmjer u prihodima ministra zdravstva Vilija Beroša i drugih osumnjičenih te jesu li protiv njih pokrenuti postupci. Dobili smo odgovor kako je Uprava "podatke o poreznim postupcima i sve druge podatke kojima raspolaže u vezi s poreznim obveznicima" dužna čuvati kao poreznu tajnu. Zbog toga, dodaju, nisu "u mogućnosti odgovoriti na postavljena pitanja".

O imenovanju Irene Hrstić u utorak je raspravljao saborski Odbor za zdravstvo | Patrik Macek/Pixsell

 

Nakon Porezne uprave potencijalna točka na kojoj su se možda i ranije nečiji prsti u pekmezu mogli uhvatiti pod robotskim mikroskopom je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Upit o nelogičnostima u postupcima javne nabave za sporne mikroskope, posebno oko njihovih umjetno podignutih cijena, poslali smo Komisiji, no nisu nam odgovorili čak niti nakon opetovanih molbi.

Komisija je inače zadužena za postupanje po žalbama u postupcima javne nabave. Ako žalbi prilikom nabavke mikroskopa u kojima je, kako se sumnja, temeljem intervencije Vilija Beroša pobjeđivao Medical Innovation Solutions, nije bilo možda su im mogli promaknuti ovi predmeti.

Komisija je, usput, odbila žalbu Pozderove tvrtke u natječaju za kupnju robotskog mikroskopa koji je raspisao Klinički bolnički centar Split. KBC Split je u aferi isplivao kao jedina ustanova koja se usprotivila nabavci mikroskopa uz ponuđeno mito.

Državna revizija

Treća instanca koja postoji u Hrvatskoj, a gdje bi se također trebale primijetiti nezakonitosti i identificirati i sumnjivi postupci je državna revizija. Kao što smo već pisali, tri bolnice koje se spominju u aferi Mikroskop kao kupci spornih robotskih uređaja redovito su od državnih revizora dobivale tzv. uvjetna mišljenja što znači da su revizori na njihove financijske izvještaje imali primjedbe i to, između ostalog, i na procese javne nabave. Kako se revizija obavlja uzorkovanjem i kako je posljednja revizija za spomenute bolnice bila za njihove izvještaje iz 2022. godine, lako je moguće da su i tu pojedinačni sporni ugovori za mikroskope promaknuli oku revizora.

Nepravilnosti koje mogu imati obilježja kaznenog djela državni revizori moraju proslijediti Državnom odvjetništvu koje onda odlučuje hoće li pokrenuti postupak ili ne. Upravo se i sam DORH, uz bivšeg ministra i njegove kompanjone, našao u središtu afere zbog natezanja oko nadležnosti s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO).

Krešimir Rotim i Vili Beroš | Sanjin Strukić/Pixsell

 

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, koji je ranije ove godine na tu dužnost imenovan na prijedlog Hrvatske demokratske zajednice baš kao i u dva navrata na ministarsku funkciju Vili Beroš, oduzeo je predmet europskim tužiteljima i dodijelio ga Uskoku. Nije poznato je li DORH postupao po eventualnim prijavama za nepravilnosti oko javne nabave u kliničkim bolničkim centrima čije su financijske izvještaje revidirali revizori.

Isprazna poštapalica kako institucije rade svoj posao već odavna se u javnosti prima samo s podsmijehom. Afera Mikroskop još je jedan iz niza dokaza da je to s dobrim razlogom.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar