Od početka idućeg tjedna Nobelova zaklada počet će s objavljivanjem dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada. Svakog dana objavljuju se imena laureata u nekom od pet područja – fizici, kemiji, medicini, književnosti te mirotvorstvu – koje je oporukom odredio švedski kemičar i izumitelj Alfred Nobel. Niz završava u ponedjeljak narednog tjedna objavom dobitnika dodatne šeste nagrade u njegov spomen, iz područja ekonomije, koju je 1969. uspostavila švedska središnja banka.
Nobelova nagrada smatra se najvišim priznanjem za znanstveni rad u spomenutim disciplinama. Novčani iznos – 11 milijuna švedskih kruna, odnosno okvirno milijun eura – priznanje i zlatna medalja samo su dodatak prestižu koji Nobelovci uživaju u znanstvenom svijetu. Osnovni kriterij prema kojem se određuju dobitnici jest da je njihovo istraživanje dalo značajan doprinos čovječanstvu. Manje od tisuću ljudi primilo je nagrade otkad su prvi puta dodijeljene 1901. godine, pa dobitnici ponekad gotovo poprimaju mitski status.
No što je s ostatkom znanstveno-istraživačke populacije? Onom koja se nalazi malo bliže zemlji i koja je jednako predana istraživanjima, ali rezultati njihovog rada ipak ne dosežu visoke nobelovske kriterije. Ispada da i za njih postoji nagrada: Ig Nobel se dodjeljuje za "postignuća koja vas prvo nasmiju, ali nakon toga i zamisle".
Kao i Nobeli, priznanja se dodjeljuju svake godine u ceremoniji, no ova ima humorističku notu. Organizator je znanstveni časopis "Anali nevjerojatnih istraživanja", a dodjela se održava na poznatom Institutu za tehnologiju u Massachusettsu (Massachusetts Institute of Technology, MIT).
Ig Nobeli se dodjeljuju na prestižnom MIT-u | Victor J. Blue/Bloomberg
Sredinom rujna održana je 34. Prva godišnja dodjela Ig Nobela, a među istraživanjima koja su pokupila humoristično vrhnje s vrha globalnog znanstvenog mlijeka našlo se i jedno u kojem je malu ulogu odigrala hrvatska rahmetli valuta, kuna. Točnije, novčić od dvije kune. Na čijem su naličju bile tune.
Istraživanje iz područja vjerojatnosti koje je ove godine dobilo Ig Nobela pokazalo je kako je vjerojatnije da će u bacanju novčića pismo-glava kovanice završiti na istoj strani na kojoj su bile prije bacanja. Vodeći istraživač František Bartoš je sa svojih pedesetak suradnika do zaključka stigao nakon 350.757 bacanja raznih kovanica.
Među četrdesetak njih koje su testirali znanstvenici našla se i kovanica od dvije hrvatske kune koju je netko bacio točno 8.596 puta od čega je ona na strani glave završila 4.258 puta. Dakle, vjerojatnost da će pismo-glava završiti na glavi bila je 49,5 posto.
Glava ili brodovi
S obzirom na to da smo u međuvremenu uveli euro, ta nam informacija sada ipak nešto manje vrijedi. Svom srećom istraživanje je obuhvatilo i neke kovanice eura. Prema pokusima, vjerojatnost da će kovanica od dva eura završiti na glavi je 49,8 posto što vrijedi i za onu od pola eura, dok će one od jednog eura na glavi završiti u točno 50 posto slučajeva.
U istraživanju se navodi kako je običaj bacanja novčića bio poznat još u starom Rimu gdje se praksa zvala capita aut navia – glava ili brodovi. Sveukupno, znanstveni tim koji je zaslužio Ig Nobela je nakon 350 i kusur tisuća bacanja raznih kovanica zaključio kako je vjerojatnost da će novčić u bacanju završiti na istoj strani na kojoj je počeo: 51 posto.
Bartošev tim nije bio jedini koji je osvojio Ig Nobela. Ovogodišnju Ig nagradu iz fizike dobio je američki znanstvenik James C. Liao za istraživanje kojim je demonstrirao i objasnio plivačke sposobnosti mrtve pastrve. Nagrada za kemiju otišla je francusko-nizozemskom timu znanstvenika koji su pokazali kako se korištenjem kromatografije mogu razdvojiti pijani i trijezni crvi, a Ig Nobela za medicinu dobio je švicarsko-njemačko-belgijski tim znanstvenika koji su pokazali kako lažni lijekovi koji izazivaju bolne nuspojave mogu biti efektivniji od lažnih lijekova koji ne izazivaju bolne nuspojave.
Ig nagrade se dodjeljuju za nešto širi i fleksibilan broj područja pa je uz nagradu iz medicine dodijeljena i nagrada iz anatomije. Nju su ove godine dobili znanstvenici iz Francuske i Čilea koji su proučavali kovrča li se kosa na glavama većine ljudi iz sjeverne hemisfere u istom smjeru kao i kosa na glavi većine ljudi iz južne hemisfere. Zaključak? Smjer određuje genetika, ali na njega mogu utjecati i vanjski faktori.
Znanstvenici su istraživali o čemu ovisi smjer kovrčanja kose | Depositphotos
U području biologije nagrađeni su Fordyce Ely i William E. Petersen koji su eksplozijama papirnatih vrećica pokraj mački koje su stajale na leđima krava istraživali hoće li i kako krave ispustiti mlijeko. Nagradu iz botanike dobili su Jacob White i Felipe Yamashita koji su pronašli dokaze kako neke prave biljke imitiraju oblik umjetnih biljki koje se nalaze u njihovoj blizini. Nagrada iz fiziologije je otišla japansko-američkoj grupi znanstvenika koji su otkrili kako mnogi sisavci mogu disati na anus.
Uz sve spomenute organizatori su dodijelili i nagrade za demografiju i mirotvorstvo. Nagradu za mir dobio je B.F. Skinner za jedno istraživanje još iz 1960. godine. Skinner je eksperimentirao sa smještanjem živih golubova u balističke projektile kako bi vidio hoće li oni moći voditi projektile prema njihovom cilju.
A nagradu za demografiju dobio je Saul Justin Newman koji je otkrio kako mnogi ljudi koje se slavi za dugačak životni vijek dolaze iz regija koje neažurno i loše vode podatke o datumima rođenja i smrti.
Nobelove nagrade o kojima će se pričati idućih dana zasigurno nose više prestiža. No Ig Nobeli su zabavniji. A u svijetu u kojem se opet sve glasnije zvecka oružjem humora ne može biti previše.
.webp){kind=icon}
