-orig.png)
Kanabis je zakonom zabranjen u većem dijelu svijeta, ali raste broj država koje ga legaliziraju. Kanada je prva država u svijetu koja je na saveznoj razini legalizirala kanabis, a u Europi su to među prvima učinile Portugal, Velika Britanija, Italija, Češka, Španjolska, Gruzija, Luksemburg, Nizozemska i Malta.
Od zemlje do zemlje razlikuju se zakoni, a u slučaju Njemačke, koja je nedavno uvela legalizaciju (od 1. travnja), pojedinac može imati do 25 grama kanabisa te uzgajati do tri biljke marihuane u svom domu.
Slične inicijative pokreću se i u ostatku Europe, pa i u Adria regiji (predvode Sjeverna Makedonija i Hrvatska), ali dolaze s određenim oprezom. Na primjer, marihuana, iako je dopuštena u nekim državama, ne smije se konzumirati na igralištima, u školama, sportskim objektima, objektima za djecu i mlade.
Najveća tržišta u svijetu
Kanada je još 2018. legalizirala marihuanu, a njezina je uporaba dopuštena u čak 33 savezne američke države. Kanadski Tilray je prva tvrtka kanabisa koja se našla u indeksnoj košarici Nasdaq.
-
Od 2018. do 2022. kanadski sektor kanabisa rastao je, ali je zatim došlo do zastoja. To je tržište prošle godine vrijedilo 10,8 milijardi dolara, što je primjetan rast u odnosu na 6,4 milijarde dolara iz razdoblja kada je marihuana prvi put odobrena u nemedicinske svrhe.
-
Ukupni američki ekonomski učinak, izazvan reguliranom prodajom marihuane, mogao bi doseći 112,4 milijarde dolara u 2024. godini, što je otprilike 12 posto više nego prošle godine, prema nedavno objavljenoj analizi iz MJB Factbooka.
Velik broj tvrtki, prije svega u Americi, odlučio je ući u posao s kanabisom, a neke imaju i dionice na burzama. Ipak, treba imati na umu da, dok legalizacija ne bude šireg opsega, ekonomski potencijal neće biti samo nepotpun, već možda i nedovoljno isplativ za mnoge sudionike.
Iako je primjerice kanadsko tržište neosporno, ilegalno tržište marihuane je i dalje višestruko razvijenije od legalnoga. To je svojevrsna prepreka za tvrtke, poduzetnike i sam sektor. Naravno, jedan od ključnih razloga za okretanje ilegalnom tržištu je cijena.
S druge strane, tamo gdje kanabis nije legaliziran, govorimo o crnom tržištu, ne sivom. Dakle, budući da kanabis i opojne droge nisu legalne poput proizvoda i usluga na sivom tržištu, one posljedično ne mogu biti predmet oporezivanja.
Adria regija
Bloomberg Adria istraživao je status kanabisa i ekonomskog učinka u BiH, ali i ostatku regije, naglašavajući bitnu razliku između kanabisa i drugih opojnih droga koje nisu legalne poput proizvod i usluga na sivom tržištu i koje, posljedično, ne mogu biti predmet oporezivanja.
Bloomberg
Recimo, cigarete su legalne i kao takve ih proizvode radnici unutar proizvodnih pogona. Međutim, zbog akciznih i drugih fiskalnih politika koje ih opterećuju, postoji inicijativa da se njima trguje na sivom tržištu. Nasuprot tome, proizvodnja kanabisa i opojnih droga odvija se na tajnim lokacijama i mahom je vezana uz kriminalne skupine.
Budući da crno tržište nije regulirano niti legalno, sve je moguće, i to sa sobom povlači razne rizike, pa je isplativost posla s kanabisom upitna. Prije svega, treba imati na umu da su na crnom tržištu uvijek pobjednici ponuđači, a gubitnici potrošači. Cijene su visoke, formiraju se izvan zakona i nema kolektivnog organiziranja, što lako dovodi do monopola.
Inače, uporaba kanabisa i proizvoda od kanabisa u medicinske svrhe legalizirana je u Albaniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i djelomično u Sloveniji, dok je uporaba u rekreativne svrhe dijelom dekriminalizirana u Hrvatskoj i Sloveniji. No problem je i dalje crno tržište.
To je za Bloomberg Adriju potvrdila i Maja Timotijević, predsjednica udruge Konoplja iz Srbije. Kaže da je potencijal u toj proizvodnji izuzetan, ali da većina ljudi koji se odluče za konoplju o njoj ne zna dovoljno. Timotijević navodi kako je u Srbiji od 2015. kroz samo nekoliko godina došlo do ponovnog zamaha u proizvodnji industrijske konoplje, i to sa 60 na 1000 hektara zasada godišnje.
Investitori su zainteresirani za ulaganja, ali samo ako bi domaće tržište bilo bolje uređeno. Drugim riječima, odustaju zbog manjkavosti zakona. U usporedbi sa Srbijom, Hrvatska ima liberalnije propise.
Osim Hrvatske, na tom području najviše napreduje Sjeverna Makedonija, u kojoj posljednjih godina vlada veliko zanimanje za uzgoj i proizvodnju ekstrakata ljekovitog kanabisa, budući da je još 2016. godine ta vrsta posla legalizirana novom zakonskom regulativom.
Prema podacima Bloomberg Adrije iz 2022. godine, od 2016. dotad licence za uzgoj medicinskog kanabisa izdane su za 65 tvrtki, a procjenjuje se da je u sektor od domaćih i stranih investitora uloženo oko pola milijarde eura. Tako je Sjeverna Makedonija postala prva zemlja u Adria regiji koja je kanabis legalizirala u medicinske svrhe.
Ekonomski potencijal
Argumenti koji idu u prilog legalizaciji tiču se prije svega smanjenja ukupnih troškova na crnom tržištu, što bi mogao biti motiv za vlade. Ipak, osjetljivost vezana uz samu robu komplicira to pitanje. Drugo, formalizacija tržišta kanabisa znači dodatne javne prihode te bi proračunski prihodi rasli na temelju proizvodnje, distribucije itd.
Formiranje nove vrijednosti na tržištu bi posljedično utjecalo na rast BDP-a, iako je riječ o minimalnom udjelu koji, prema analitičarima, nije jednostavno procijeniti. Svakako, kako je tema kanabisa sve aktualnija, to bi bio poseban izazov za startupove i poduzetnike koji bi nailazili na manje prepreka u poslu, a vidjeli bi veće prilike za rast i zaradu.
U Adria regiji, međutim, ta tema je još uvijek tabu. Osim Sjeverne Makedonije, na tom putu možda najviše napreduje Hrvatska, iako skromno. Prva faza bila bi dekriminalizacija, pa legalizacija, a tek onda potpuna formalizacija, što su faze koje zahtijevaju vrijeme. Čak i da se zemlje regije uključe u tu utrku jednog dana, pitanje je koliko će biti konkurentne.
.webp){kind=icon}
