Fuzija u trenutku domaće političke fisije zvuči nespojivo s hrvatskom stvarnošću, no nismo u potpunosti zanemarivi igrač u svjetskoj nuklearnoj sferi, usprkos tome što nuklearnu elektranu možemo vidjeti samo dalekozorom.
Niz domaćih kompanija u četvrtak je objavio poslovne rezultate za prvo tromjesečje, dok druge predlažu isplate, ponekad i vrlo izdašne, dividende iz lanjskih i ranijih profita.
Srce fuzije
Rijetko se kad čuje kako hrvatske tvrtke sudjeluju u samom vrhu svjetske znanosti i tehnologije, no Inetec je jedna od njih koja se može pohvaliti čak i takvim statusom. Od svojeg osnivanja prije više od 30 godina Inetec je usavršavao tehnologiju za ispitivanje "zdravlja" nuklearnih elektrana, što mu je jedna od glavnih djelatnosti.
Kompanija je za globalni megaprojekt ITER, razvoj funkcionalne fuzijske elektrane do 2050. godine, razvila devet sustava vrijednih šest milijuna eura koji će ispitivati sigurnost samog srca fuzijske elektrane – reaktorske posude (tokamaka). Osnivač Duško Čorak otkriva i da zapošljavaju 120 ljudi, uglavnom u Zagrebu, a od lani i u Abu Dhabiju gdje realiziraju velik projekt na nuklearnoj elektrani Barakah.
Fizičar Tonči Tadić (gestikulira, desno) u razgovoru s novinarom Bloomberg Adrije Mirom Soldićem (upija znanje, lijevo) | Bloomberg Adria
Nevjerojatne firme
Inetecovo sudjelovanje u ITER-u nije i jedini doticaj Hrvatske s fuzijom. Fizičar Tonči Tadić u razgovoru za Bloomberg Adriju objašnjava kako je Hrvatska "druga najvažnija zemlja u drugom najvažnijem europskom projektu vezanom uz fuziju", referirajući se na projekt Dones u kojem surađujemo sa Španjolskom. "To zvuči nadrealno, ali zašto ne kad imamo sve predispozicije", naglašava Tadić.
"Ono što me jako ugodno iznenadilo u posljednje tri godine je da u Hrvatskoj ima nevjerojatnih firmi, za koje uopće nisam znao da postoje. Vjerojatno zato što ljudi odlično rade svoj posao i boje se da se za njih ne dozna pa da navale razni paraziti. Uglavnom, to potpuno odudara od uobičajene slike hrvatskog gospodarstva da je naš tehnološki maksimum dupli macchiato i armirano-betonska ploča", ističe Tadić.
Kvartalni rezultati
Prije nego se pokrene energetski "sveti gral", kako neki vole etiketirati fuziju, ipak se treba vratiti u sadašnjost koju ovih dana okupira objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Ina je u prvom tromjesečju premašila prihode od 800 milijuna eura uz neto dobit od 12 milijuna, dok je neto dobit Ericssona Nikole Tesle bila upola niža od toga uz 52 milijuna eura prihoda od prodaje.
Depositphotos
Arena Hospitality Grupa je u prva tri mjeseca uprihodila 15,4 milijuna eura, 45 posto više nego prošle godine u istom razdoblju, no neto rezultat poslovanja je negativan, što i nije neobično za tu turističku kompaniju koja glavni dio poslovanja ostvaruje u drugom i trećem tromjesečju.
Kvartalne rezultate objavila je i Atlantic grupa kojoj su prihodi od prodaje porasli za desetak posto na 237 milijuna eura. Dobit prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) je skočila za 20 posto na 25,2 milijuna eura.
Isplate dividendi
A dok neki objavljuju prve ovogodišnje rezultate, dio tvrtki na temelju prošlogodišnjih i ranijih uspjeha isplaćuje dividende. Adris grupa je predložila isplatu dividende od 2,57 eura po dionici, izvijestili su u četvrtak iz te kompanije.
Jadranski naftovod je pak najavio isplatu najviše dividende u povijesti te kompanije od čak 30,95 eura po dionici, zahvaljujući i rekordnim rezultatima ostvarenim u 2023. godini.
Adris grupa predlaže isplatu dividende od 2,57 eura po dionici | Adris
Isplata dividende može biti i sporan potez, o čemu svjedoči neslaganje između Uprave i većih dioničara Arena Hospitality Grupe. Društva za upravljanje mirovinskim fondovima PBZ Croatia osiguranje i Allianz ZB su se, kao što smo već pisali, usprotivila prijedlogu Uprave o dividendi od 0,75 eura po dionici i predložila više iznose.
Umjetna inteligencija
Posljednji radni dan ovog tjedna donosi nastavak objave kvartalnih rezultata kompanija, ali i nove makroekonomske indikatore. Državni zavod za statistiku trebao bi objaviti kako se u veljači kretala industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, kao i detalje o kretanju nautičkog turizma u prošloj godini.
Vlada RH u petak održava svoju sjednicu na kojoj će biti riječi i o izvješću o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2023. godini te o ostvarivanju programa rada Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog goriva iz Nuklearne elektrane Krško. Za zatvoreni dio sjednice Vlada je najavila i pregled podzakonskih prijedloga kojima Hrvatska preuzima pravnu stečevinu EU-a za 2024. godinu.
U Zagrebu u petak Poslovni klub slovenskih i hrvatskih gospodarstvenika i tvrtka Infobip organiziraju konferenciju o izazovima uvođenja umjetne inteligencije u poduzeća i što UI rješenja donose za uspješnije poslovanje.
.webp){kind=icon}
