Trnovit put od izuma do patenta: Rimac ih ima tri, Sumamed i dalje broj jedan

Iako su neki domaći inovatori ostavili dubok trag u svjetskoj inovacijskoj areni - Hrvatska i dalje polako kaska za Europom - po broju patenata smo pri dnu europske ljestvice.

Domaća inovatorska scena polako se počela oporavljati od korona krize, ali trnovit je i dug patentni put. Iz godine u godinu opada nam broj patentnih prijava, Hrvati su prošle godine prijavili 164 patenta za domaću zaštitu te 51 europsku patentnu prijavu.

Sumamed nam je i dalje najjači patentni adut, no tu je i Mate Rimac koji je patentima krenuo krčiti svoj put prema vrhu.

No što je zapravo patent? To je pravni instrument koji omogućuje nositelju ekskluzivno pravo korištenja izuma tijekom određenog razdoblja. Međutim, ne može svaki izum dobiti patent. Postoje strogi kriteriji koje izum mora zadovoljiti – mora biti nov, inventivan i industrijski primjenjiv. Osim toga, određene vrste izuma, poput znanstvenih teorija ili matematičkih metoda, ne mogu se patentirati.

Ključni stup domaće patentne scene je zakonodavni okvir koji štiti intelektualnu svojinu, a patentna zaštita pruža potrebnu sigurnost i poticaj za inovacije. Međutim, put od prijave do priznanja patenta nije jednostavan i zahtijeva strpljenje i upornost.

U Republici Hrvatskoj, postupak zaštite patenata može se provesti kroz nacionalni postupak ili putem europskog patenta. "Budući da je Hrvatska članica Europske patentne konvencije, patent se može zaštititi i putem europskog patenta potvrđenog u Republici Hrvatskoj. To omogućuje inovatorima da ostvare prava na svoje izume ne samo na nacionalnoj razini, već i na europskom tržištu", objasnili su iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV) za Bloomberg Adriju.

Dakle, u Republici Hrvatskoj se svake godine priznaje znatno veći broj patenata nego što je to vidljivo iz podataka koje objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS) koji objavljuje podatke samo o patentnima priznatima u nacionalnom postupku. Razlika je samo, objašnjavaju iz DZIV-a, što se europski patenti ne zaprimaju u DZIV-u u fazi prijave nego već u fazi već de facto priznatog patenta, a nakon postupka formalnog potvrđivanja postaju i de iure priznati patenti u Republici Hrvatskoj.

Unatoč tome što se mnogi patenti priznaju na nacionalnoj razini, postoji znatan broj europskih patenata koji se priznaju u Republici Hrvatskoj, što dodatno obogaćuje patentni portfelj zemlje. Primjerice, tijekom 2023. godine, prijavitelji iz Hrvatske podnijeli su 51 europsku patentnu prijavu, što svjedoči o kontinuiranom angažmanu domaćih inovatora u razvoju novih tehnologija i rješenja. Time se Hrvatska u 2023. godini prema apsolutnom broju europskih patentnih prijava nalazila na 24. mjestu u odnosu na 27 članica Europske unije, a prema broju europskih patentnih prijava na milijun stanovnika na 21. mjestu.

Plod hrvatske pameti

Jedan od najznačajnijih domaćih izuma koji je obilježio svjetsku medicinsku scenu je azitromicin, makrolidni antibiotik poznat pod nazivom Sumamed. Taj izum, nastao 80-ih godina 20. stoljeća, koji je patentirala tvrtka Pliva, predstavlja jedan od najuspješnijih antibiotika na svjetskoj razini. Svojim iznimnim terapijskim djelovanjem poboljšao je kvalitetu života diljem svijeta.

Među tvrtkama koje su istaknute u području patenata nalaze se i Rimac automobili. Njihov angažman u području inovacija rezultirao je s nekoliko značajnih patenata koji su pridonijeli razvoju automobilske industrije i tehnološke inovacije. Prema podacima DZIV-a, tvrtka je nositelj najmanje triju patenta – jednog europskog, jednog hrvatskog i jednog u SAD-u.

Rimčev pogon | Bloomberg Mercury

"DZIV nema mogućnosti sustavno pratiti komercijalni uspjeh pojedinih patentiranih izuma te nije u mogućnosti ocjenjivati koji bi izum bio najbitniji ili najpoznatiji - domaći izumitelji prijavljuju i patentiraju cijeli niz zanimljivih i korisnih izuma", poručili su iz Zavoda.

Rigorozne provjere

Postupak priznavanja patenta može biti složen i vremenski zahtjevan. "Prijava patenta se obavezno (...) objavljuje u službenom glasilu tijela nadležnog za priznavanje patenta i to tek nakon isteka propisanih 18 mjeseci od datuma podnošenja prijave, odnosno od datuma priznatoga prava prvenstva ako je prijava prethodno prijavljena u nekoj drugoj državi", objasnili su. Tek nakon toga kreće postupak ispitivanja.

Dakle od podnošenja prijave do konačnog priznanja patenta mogu proći godine. Uobičajeni postupak traje najmanje dvije i pol do tri godine, uz obavezne propisane rokove koji znatno utječu na trajanje procesa.

Važno je napomenuti da se svi patentni podaci objavljuju, omogućavajući pristup informacijama o tehničkim rješenjima i potičući daljnje inovacije. Javni informacijski servisi poput Espaceneta pružaju širok spektar patentnih podataka iz različitih zemalja, potičući transparentnost i suradnju u području inovacija.

Dakle, patent osigurava vlasniku isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićenog patentom tijekom ograničenog razdoblja. To razdoblje ne može trajati dulje od 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta. Protekom tog vremena patent postaje javno dobro, svakomu dostupno na upotrebu.