Prognoza HNB-a za 2023.: Rast BDP-a 2,5 a inflacije 4,6 posto

Savjet Hrvatske narodne banke na jučerašnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te razmotrio najnovija kretanja u bankovnom sustavu, nova makroekonomska kretanja i prognoze, kao i projekcije monetarne politike. Savjet je donio i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti, priopćili su iz HNB-a.

Snažan rast cijena energenata i sirovina te dodatno narušavanje globalnih lanaca opskrbe uzrokovani ruskom invazijom na Ukrajinu za sada, kažu, nisu ozbiljnije naštetili izgledima za rast hrvatskog gospodarstva. Tako je rast domaće gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju 2022. ubrzao na 2,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a prema dostupnim visokofrekventnim pokazateljima sličan intenzitet rasta očekuje se i u drugom tromjesečju. Uz povoljna očekivanja od glavne turističke sezone, realni BDP na razini cijele 2022. mogao bi se povećati za 5,5 posto.

Nepovoljne globalne okolnosti mogle bi se više odraziti na domaće gospodarstvo u 2023. kada se očekuje usporavanje rasta realne aktivnosti na 2,5 posto. Premda su kratkoročna očekivanja povoljnija nego u prošloj projekciji, prevladavaju negativni rizici, posebno u slučaju produljenog trajanja i dodatne eskalacije geopolitičke nestabilnosti kojom bi se ugrozila opskrba plinom u Europi, što bi se onda i na domaće gospodarstvo prelilo kroz slabljenje inozemne potražnje, dodatno jačanje inflatornih pritisaka i dugotrajniju neizvjesnost.

Edvard Šušak/Hina

Guverner HNB-a Boris Vujčić, očekuje se da će rast u drugom ovogodišnjem kvartalu biti još i snažniji od rasta u prvom kvartalu, koji je iznosio sedam posto, u trećem kvartalu vrlo snažan doprinos trebala bi dati turistička sezona, dok se u zadnjem ovogodišnjem kvartalu očekuje "solidan rast".

"No četvrti kvartal je puno neizvjesniji i on najviše ovisi o kretanju situacije na tržištu energenata, odnosno hoće li doći do mogućeg embarga na isporuku plina u Europu, što bi onda bitno promijenilo gospodarske izglede za četvrti kvartal i pogotovo za 2023. godinu. No o tome ćemo moći više govoriti najesen ove godine", izjavio je Vujčić, koji za iduću godinu čak vidi i mogućnost recesije, a osnovni rizik za to upravo je spomenuta obustava isporuke plina u Europu.

"Prvenstveno bi moglo doći do recesije kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, Njemačke i Italije, a onda se preliti i na Hrvatsku", pojasnio je guverner.

Kao rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina, posebno prehrambenih, te uz sve vidljivije prelijevanje rastućih ulaznih troškova na cijene šireg skupa dobara i usluga, domaća inflacija potrošačkih cijena mogla bi se u 2022. znatno ubrzati na 9,4 posto, smatraju u HNB-u. U 2023. prognoziraju usporavanje rasta inflacije na 4,6 posto, no takva projekcija pretpostavlja, između ostaloga, najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. U slučaju da globalne cijene duže vrijeme ostanu povišene ili da domaći inflatorni pritisci ojačaju, posebno uslijed izraženijeg rasta plaća, izgledno je da bi i domaća inflacija bila viša od prognozirane.

"Kada je riječ o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, broj dolazaka turista gotovo je na razini 2019. godine, dok su cijene smještaja i ugostiteljskih usluga bitno porasle, negdje i do 20–30 posto, a ti podaci upućuju na financijski rekordnu turističku sezonu", naveo je Vujčić.

Monetarna politika

Očekivani snažniji zaokret u monetarnim politikama, uz jačanje inflacije i povećanu neizvjesnost, potaknuo je zaoštravanje globalnih uvjeta financiranja, objašnjavaju. Istodobno je tečaj kune prema euru ostao stabilan, pri čemu je sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu pomoglo usidriti očekivanja tržišta i prevladati kratkotrajne pritiske na tečaj u jeku ruske invazije na Ukrajinu. Likvidnost domaćeg monetarnog sustava zadržana je na vrlo visokoj razini, što je pomoglo zadržavanju povoljnih troškova financiranja poduzeća i stanovništva. Rast plasmana poduzećima zamjetno se ubrzao, a i kreditiranje stanovništva nastavilo je blago jačati.

Edvard Šušak/Hina

Kamatne stope

Ustvrdio je kako će i ove današnje odluke utjecati na visinu kamatnih stopa, pojeftinjenjem financiranja banaka, pa će one imati manje razloga za dizanje kamatnih stopa.

"Odnosno, mogu ih i dalje spuštati, ovisno o njihovoj poslovnoj politici. No ove dvije odluke koje smo danas donijeli sasvim sigurno utječu na to da kamatne stope budu niže no što bi inače bile", izjavio je Vujčić.

S obzirom i na dodatno labavljenje monetarne politike s ove dvije mjere, Vujčić u ovom trenutku ne vidi nikakve razloge da kamate na novoodobrene kredite rastu, dapače.

"No, gdje ćemo biti na početku iduće godine, to ćemo vidjeti", napomenuo je guverner.

Istaknuo je i kako su kamatne stope u Hrvatskoj nastavile trend pada te da su na povijesnom minimumu, dok su kamatne stope u zemljama EU-a koje nisu na putu u eurozonu znatno više, kako za kredite poduzećima tako i za stambene kredite, pri čemu su za potonju kategoriju i dvostruko veće.

Plaće

U 2022. se očekuje nastavak rasta zaposlenosti, uz rast nominalnih i pad realnih plaća.

Vujčić je trenutnu situaciju na tržištu rada apostrofirao kao drugačiju od uobičajene, s obzirom na to da se u privatnom sektoru bilježi snažan rast nominalnih plaća, za oko deset posto, ponajviše zbog teškog pronalaska kvalificirane radne snage, dok je rast plaća u javnom sektoru ipak sporiji.

Gledajući javni i privatni sektor zajedno, rast plaća ipak je nešto niži od rasta inflacije, tako da se u 2022. ukupno očekuje pad realnih plaća za 1,5 do dva posto, dok bi samo u privatnom sektoru rast plaća trebao biti otprilike na razini rasta inflacije, rekao je Vujčić.