Legislativa u Bosni i Hercegovini je dosta rigidna i zastarjela i ne može pratiti razvoj sustava i društva, zbog čega mnogim pacijentima nisu dostupni inovativni lijekovi, zaključili su panelisti drugog panela pod nazivom "Imamo priliku: Kako do jedinstvene liste lijekova i efikasnijih procedura" konferencije "Budućnost zdravstvene i farmaceutske industrije" održane danas u Sarajevu, koju je organizirala medijska kuća Bloomberg Adria.
Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (BiH), rekla je da je velika kočnica radu Agencije politika, s obzirom na to da je ta institucija u BiH naslonjena na Ministarstvo financija BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
"Zakon o lijekovima je destruktivan, rigidan, strog i zastario. Agencija u svom radu prati Direktive Europske unije, ali moramo imati podršku onih koji odlučuju. Radit ćemo u skladu s našim mogućnostima, ali želimo da bude prepoznata naša uloga", kazala je Grubiša.
Nestašica lijekova
Istaknula je da njihov rad ovisi o mnogo zakona i da je sporost posljedica provedbe postupka javnih nabavki. Naglasila je da bi se Bosanci i Hercegovci u narednom razdoblju mogli susresti s nestašicom lijekova.
"Nestašica se sada ne osjeti zahvaljujući domaćoj proizvodnji, ali moramo napraviti rezervne liste jer se već sada suočavamo s nemogućnosti nabavke sirovina, pakirnog materijala, i to su problemi o kojima treba razgovarati na svim razinama", dodala je Grubiša.
Profesor doktor Timur Cerić, šef Dnevne onkološke bolnice Klinike za onkologiju Kliničkog centra u Sarajevu, kazao je da bosanskohercegovačka legislativa koči razvoj zdravstvenog sustava koji bi trebao biti zreliji i fleksibilniji.
"Trebamo ići prema onome što nas čeka u budućnosti. Investiranje u zdravlje je investiranje u sve nas. Inovacijama možemo poboljšati rezultate liječenja s obzirom na to da prevencije nemamo", kazao je doktor Cerić.
Poseban problem u liječenju nejednakost je pacijenata u smislu dostupnosti lijekova. Također, pacijenti u BiH se posebno susreću s nedostupnošću inovativnih lijekova.
Dugotrajna registracija
"Pandemija je pokazala što je inovativni lijek, značaj dostupnosti i što to znači za pacijenta. Mi smo se nadali da će to biti pouka državi i da će doći do određenih unapređenja", kazala je Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH.
Istaknula je da je od 166 novih lijekova registriranih u svijetu od 2018. do 2022. godine, u BiH dostupno njih samo 12.
"To znači da su 974 dana potrebna da lijek dođe u BiH, uključujući proces registracije i dolaska lijeka na listu. Ti lijekovi koji su registrirani prije četiri godine, kada dođu u BiH više nisu novi", dodala je Petrović.
Emina Budimlić, komercijalna direktorica za Bosnu i Hercegovinu kompanije Takeda, kazala je da suradnja stranih i domaćih proizvođača može osigurati kontinuiranu opskrbu lijekovima. Međutim, problem je sam poslovni ambijent u BiH.
"Strani investitori ne dolaze u BiH, a istovremeno svjedočimo odlasku jakih igrača, što znači da je dostupnost njihovih lijekova dodatno otežana. Suradnja je neophodna, ali kako bi bila uspostavljena, moramo urediti i ujednačiti zakonske i podzakonske akte", dodala je Budimlić.
.webp){kind=icon}
