Potražnja za zlatom ne blijedi kao ni sam metal, a ni hrvatski ugled među rejting agencijama ne blijedi već se naprotiv izgledi za daljnji rast rejtinga poboljšavaju. Dobre vijesti stižu i za mirovinske fondove kojima Vlada otvara nove ulagačke horizonte. Ono što sigurno ne razveseljava vinoljupce je rast proizvođačkih cijena u drugom tromjesečju za skoro 12 posto.
Zlato uvijek mami
Tržište roba i sirovina u dosadašnjem je dijelu godine pokazalo svu svoju raznolikost. Trgovina metalima i dalje je pod utjecajem situacije u Kini i općenito slabih ekonomskih trendova. Sektor poljoprivrede i energetike se stabilizirao u odnosu na turbulentnu 2022. godinu, dok plemeniti metali profitiraju od svoje uloge sredstva zaštite od inflacije, recesijskog okruženja i geopolitičkih napetosti. Rast cijena zlata i srebra očekuje se i u 2024. godini, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi.
Mada je osnova iz 2022. godine već bila visoka, snažna potražnja za zlatom nastavila se i u 2023. godini zbog recesijskog okruženja, restriktivnih monetarnih politika i još uvijek visoke inflacije. Potražnja za zlatom radi izrade nakita pokazala je otpornost, baš kao i stvarna potražnja za nakitom, bez obzira na višu cijenu. Središnje banke i dalje gomilaju zlato – zalihe su u prvih devet mjeseci porasle za 14 posto na godišnjoj razini – iako nešto sporijim tempom u drugom tromjesečju 2023. radi turske prodaje tog metala.
Moody's vjeruje Zagrebu
Agencija za procjenu kreditnog rejtinga Moody's povisila je u petak izglede za buduću promjenu ocjene hrvatkog rejtinga i snizila izglede za promjenu američkog. Moody's je potvrdio ocjenu Baa2 koju ima Hrvatska, ali su izgledi promijenjeni iz 'stabilnih' u 'pozitivne' što znači da se u budućnosti može očekivati povisivanje te ocjene. Sadašnja ocjena kod Moody'sa je za jednu razinu viša od ocjene Baa3 koju je Hrvatska imala 1997. godine kad je prvi puta zatražila izradu rejtinga.
U svojem obrazloženju analitičari Moody'sa navode da je njihova promjena hrvatskih izgleda rezultat "rastuće vjerojatnosti" smanjivanja hrvatskog duga za više nego što se to prije očekivalo što vodi daljnjem rastu fiskalne održivosti. Pozitivne izglede podržavaju i mogućnost jačanja hrvatskog potencijala rasta te naznake poboljšanja institucionalne efikasnosti. Potvrda ocjene rejtinga odražava "hrvatsku fiskalnu održivost kao i čvrstoću institucija i vlasti koji su bitno snažniji nego kod usporedivih zemalja", ističu u Moody'su.
Ulagačke opcije
Hrvatska Vlada predlaže da se mirovinskim fondovima dopusti izravno ulaganje u nekretnine, što znači da će mirovinski fondovi smjeti biti vlasnici poslovnih zgrada i sličnih komercijalnih nekretnina. Dozvolit će im se i investiranje u infrastrukturne projekte – od cesti preko bolnica do kanalizacije, a otvara im se mogućnost i ulaganja u tzv. platforme za skupno financiranje, odnosno popularne crowdfunding projekte.
Još jedna interesantna promjena odnosi se na iznos koji fondovi moraju ulagati u imovinu za koju izravno ili posredno jamči država. Nova pravila predviđaju smanjenje udjela imovine koji fondovi moraju plasirati u državne obveznice, ali zauzvrat uvodi kategoriju obaveznog ulaganja u tzv. alternativni investicijski fond za čiji prinos jamči država.
Daljnji rast
U drugom tromjesečju ove godine, prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda zabilježile su rast od 8,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Značajan rast od 23,4 posto zabilježen je u cijenama stoke, peradi i stočnih proizvoda, dok su cijene biljnih proizvoda istovremeno pale za 4,5 posto. Domaći statističari ukazuju na utjecaj znatnog smanjenja cijena žitarica za 40 posto i uljarica za 32,6 posto kao ključni faktor pada cijena biljnih proizvoda. U istom razdoblju, primjetan je rast cijena u kategoriji vina (za 11,6 posto), povrća, cvijeća i sadnica (za 11,5 posto), te voća (za 24,9 posto). Cijene su također rasle u svim ostalim podskupinama biljnih proizvoda.
Slijedi…
Tjedan, što nije tako uobičajeno, počinje bez zanimljivih statističkih objava, no ne manjka zanimljivosti u početku prvog kruga upisa takozvanih narodnih trezorskih zapisa. Građani će ih moći upisivati tjedan dana, odnosno do 20. studenoga u 11 sati. Ministarstvo financija cilja nominalni iznos izdanja od 440 milijuna eura, a po ulagaču se može upisati tisuću eura. Godišnja stopa prinosa je 3,75 posto, a trezorski zapisi će se kupovati po diskontnoj cijeni od 963,65 eura. Drugi krug upisa, za institucionalne ulagače, otvorit će se 21. studenoga.
.webp){kind=icon}
