Vlada neće pomoći onima koji imaju kredite u kunama i više kamate od onih u eurima

Nakon što Hrvatska kunu zamjeni eurom, a to će se prema sadašnjim najavama i očekivanjima desiti početkom iduće godine, građani koji imaju s bankama zaključene ugovore o kreditu u kunama morat će sami pregovarati s bankama o refinanciranju tih ugovora na eventualno niže kamatne stope, poručili su predstavnici Ministarstva financija, a i sam ministar Zdravko Marić.

Kamatne stope na kredite u kunama nerijetko su više od stopa na kredite s valutnim klauzulama koje su većinom uz euro. No, konverzija između kune i eura podrazumijeva zamjenu samo valutnih iznosa, ali ne i kamatnih stopa. Drugim riječima, ako netko u ovom trenutku ima s bankom ugovor o kreditu od 100 000 kuna uz stopu od pet posto, to će nakon Nove godine postati kredit od cca 13,5 tisuća eura, ali i dalje uz kamatu od pet posto.

Istovremeno, ako netko u ovom trenutku ima kredit od 100 000 kuna – ali, vezan uz euro – što može značiti da je kamatna stopa niža i nek, primjerice, iznosi tri posto, ta osoba će nakon zamjene valuta imati kredit od 13,5 tisuća eura, ali uz kamatu od tri posto.

Bloomberg Chartmaker

Pitanje ovakvog tretiranja potrošača pojavilo se u srijedu na sjednici Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Odbor je raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o uvođenju eura, a predstavnik Ministarstva financija kazao je da se "država ne miješa u ugovorne odnose između klijenata i banaka, iako građani mogu dogovoriti refinanciranje u toj banci ili drugim bankama koje će preuzeti taj kredit", stoji u priopćenju Odbora.

Konkretnije, ako banke ne odluče uvesti neke mehanizme kojima bi se automatski ujednačavale kamatne stope, na građanima će biti da osobno pregovaraju o svojim kreditima, traže refinanciranje uz možda nižu kamatnu stopu ili odu do druge banke po povoljnije uvjete. Ostaje nejasno kako će i tko snositi troškove naknada vezanih uz takve poteze.

Po posljednjim dostupnim podacima Hrvatske narodne banke krajem ožujka građani su imali dvadesetak milijardi kuna samo stambenih kredita u domaćoj valuti. Onih vezanih uz euro bilo je dodatnih 49 milijardi kuna. Građani su imali i dodatnih 43 milijarde kuna kunskih nenamjenskih kredita, s time da su oni ipak često puno kraćeg roka dospijeća pa razlika u kamatnim stopama ne igra tako veliku ulogu kao kod dugoročnih kredita poput stambenih.

Bloomberg

Prema podacima središnje banke, prosječna kamatna stopa za novosklopljene stambene kredite u kunama iznosi 2,72 posto. Za one s valutnom klauzulom to je 2,49 posto. Kod dugoročnih potrošačkih kredita razlika je čak u korist kune jer je prosjek kamatne stope 4,35 posto, a one vezane uz euro 5,08 posto.

"Građani (..) znaju dobro upravljati svojim financijama i oni će isto tako imati priliku i moći svoje ugovorne odnose, u koje mi ne možemo ulaziti, prilagoditi odnosno refinancirati", rekao je i ministar financija Zdravko Marić na temu prilikom predstavljanja Konačnog prijedloga zakona u četvrtak u Hrvatskom saboru.