.webp){kind=icon}
Nakon što Hrvatska kunu zamjeni eurom, a to će se prema sadašnjim najavama i očekivanjima desiti početkom iduće godine, građani koji imaju s bankama zaključene ugovore o kreditu u kunama morat će sami pregovarati s bankama o refinanciranju tih ugovora na eventualno niže kamatne stope, poručili su predstavnici Ministarstva financija, a i sam ministar Zdravko Marić.
Kamatne stope na kredite u kunama nerijetko su više od stopa na kredite s valutnim klauzulama koje su većinom uz euro. No, konverzija između kune i eura podrazumijeva zamjenu samo valutnih iznosa, ali ne i kamatnih stopa. Drugim riječima, ako netko u ovom trenutku ima s bankom ugovor o kreditu od 100 000 kuna uz stopu od pet posto, to će nakon Nove godine postati kredit od cca 13,5 tisuća eura, ali i dalje uz kamatu od pet posto.
Istovremeno, ako netko u ovom trenutku ima kredit od 100 000 kuna – ali, vezan uz euro – što može značiti da je kamatna stopa niža i nek, primjerice, iznosi tri posto, ta osoba će nakon zamjene valuta imati kredit od 13,5 tisuća eura, ali uz kamatu od tri posto.
Čitaj više
Inflacija za travanj ključni je kriterij za ulazak u eurozonu, HNB optimističan
DZS će 16. svibnja objaviti podatak o inflaciji za travanj što će biti podloga za donošenje ocjene zadovoljava li Hrvatska inflacijski kriterij za uvođenje eura.
05.05.2022
Od 5. rujna sve cijene moraju biti i u novoj valuti, samo dva tjedna za plaćanje eurima i kunama
Nakon što od početka iduće godine euro postane službena valuta i u Hrvatskoj, prva dva tjedna moći će se plaćati u objema valutama
04.05.2022
Bloomberg Chartmaker
Pitanje ovakvog tretiranja potrošača pojavilo se u srijedu na sjednici Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Odbor je raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o uvođenju eura, a predstavnik Ministarstva financija kazao je da se "država ne miješa u ugovorne odnose između klijenata i banaka, iako građani mogu dogovoriti refinanciranje u toj banci ili drugim bankama koje će preuzeti taj kredit", stoji u priopćenju Odbora.
Konkretnije, ako banke ne odluče uvesti neke mehanizme kojima bi se automatski ujednačavale kamatne stope, na građanima će biti da osobno pregovaraju o svojim kreditima, traže refinanciranje uz možda nižu kamatnu stopu ili odu do druge banke po povoljnije uvjete. Ostaje nejasno kako će i tko snositi troškove naknada vezanih uz takve poteze.
Po posljednjim dostupnim podacima Hrvatske narodne banke krajem ožujka građani su imali dvadesetak milijardi kuna samo stambenih kredita u domaćoj valuti. Onih vezanih uz euro bilo je dodatnih 49 milijardi kuna. Građani su imali i dodatnih 43 milijarde kuna kunskih nenamjenskih kredita, s time da su oni ipak često puno kraćeg roka dospijeća pa razlika u kamatnim stopama ne igra tako veliku ulogu kao kod dugoročnih kredita poput stambenih.
Bloomberg
Prema podacima središnje banke, prosječna kamatna stopa za novosklopljene stambene kredite u kunama iznosi 2,72 posto. Za one s valutnom klauzulom to je 2,49 posto. Kod dugoročnih potrošačkih kredita razlika je čak u korist kune jer je prosjek kamatne stope 4,35 posto, a one vezane uz euro 5,08 posto.
"Građani (..) znaju dobro upravljati svojim financijama i oni će isto tako imati priliku i moći svoje ugovorne odnose, u koje mi ne možemo ulaziti, prilagoditi odnosno refinancirati", rekao je i ministar financija Zdravko Marić na temu prilikom predstavljanja Konačnog prijedloga zakona u četvrtak u Hrvatskom saboru.
