Nema ozbiljnog pomaka u hrvatskoj inovativnosti, držimo se osrednjosti

Hrvatska inovativnost blago je klonula ove godine, ali ne posustaje, pokazuje Globalni inovacijski indeks za 2023. godinu koji je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo u srijedu predstavila u Ženevi. Hrvatska je na 44. mjestu od 132 gospodarstva, što je dvije pozicije lošiji plasman u odnosu na prošlu godinu.

Ipak, valja istaknuti kako se mijenjala metodologija te svi podaci nisu bili dostupni, stoga i nisu posve usporedivi. Također, već drugu godinu Globalni inovacijski indeks (GII) otkriva da je društvenogospodarski učinak inovacija zastao.

Inovativnost se i na globalnoj razini suočava s izazovima kao što su slab gospodarski rast i visoka inflacija te dugotrajne posljedice pandemije. Izazovi su na obzoru, ali i velike prilike, stoga je inovacijsko okruženje, kako se navodi u izvješću, mješovito.

Tehnološki napredak nastavlja se nesmanjenom brzinom. Osobito se ističu dva inovacijska vala, jedan temeljen na umjetnoj inteligenciji (UI), superračunalstvu i automatizaciji, a drugi na dubokim znanstvenim inovacijama temeljenim na biotehnologiji i nanotehnologiji. Međutim, financiranje inovacija lani je dramatično palo, te je provedeno čak 40 posto manje ulaganja rizičnog kapitala (VC).

Najuspješnije se s izazovima nosi Švicarska koja predvodi listu najinovativnijih već 13 godina zaredom. Švedska je zbacila s drugog mjesta Sjedinjene Američke Države koje su sada treće. Među prvih pet su i Ujedinjeno Kraljevstvo te Singapur,  koji je ove godine ušao među taj elitni krug najbolje rangiranih. U prvih deset su redom Finska, Nizozemska, Njemačka, Danska i Južna Koreja.

Kina je još uvijek jedino gospodarstvo srednjeg dohotka unutar prvih 30 zemalja prema GII-ju, nakon što je u tu skupinu ušla 2014. godine, i nalazi se na 12. mjestu, dok je Japan na 13. mjestu.

Svojim 44. mjestom Hrvatska je zapravo pokazala stabilnost jer nije bilo velikih oscilacija posljednjih nekoliko godina, 2020. godine bila je na 41. mjestu, a protekle dvije godine smjestila se na 42. mjesto.

U skupni 50 zemalja s visokim dohotkom Hrvatska je na 38. mjestu te na 28. mjestu među 39 gospodarstava u Europi.

Iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo tumače kako je inovacijski učinak Hrvatske u odnosu na BDP u skladu s očekivanjima za njezinu razinu razvijenosti. No navode i kako proizvodimo manje inovacijskih rezultata u odnosu na razinu ulaganja u inovacije.

GII-om se promatra sedam područja. Hrvatska je najbolje rangirana u području infrastrukture, gdje je zauzela 26. mjesto, u rezultatima znanja i tehnologije je na 33. poziciji, a u području ljudskog kapitala i istraživanja je 44. Pokazalo se kako su joj slabije strane kreativni rezultati, u čemu je 52., poslovna sofisticiranost, gdje je rangirana kao 53., dok su joj bolna točka institucije, po kojima je na 72. mjestu.

U različitim inovacijskim podindeksima, najveće prednosti Hrvatske su ekološka održivost, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu te broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka.

Postoji i kategorija u kojoj je Hrvatska predvodnica popisa – na prvom smo mjestu po omjeru učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju. Također, pohvalna je visoka 11. pozicija u vrijednosti jednoroga u odnosu na BDP. Podsjetimo, to su samo dvije tvrtke – Infobip i Rimac Grupa.

Slaba razvijenost klastera, slaba znanstvena suradnja između sveučilišta i industrije te nerazvijenost politika koje pogoduju poslovanju područja su u kojima je Hrvatska među najlošijim gospodarstvima što se tiče inovativnosti.