Šef EIB-a: Financiranje oružja za Ukrajinu pogrešan put za banku

Financiranje oružja za Ukrajinu odvelo bi Europsku investicijsku banku (EIB) na "pogrešan put", upozorio je predsjednik na odlasku Werner Hoyer, referirajući se na pritisak nekih država da banka krene u tom smjeru.

Hoyer je na čelu banke 12 godina, a mandat mu završava u prosincu. Bilanca banke iznosi više od pola bilijuna eura, a procjenjuje se da najveće šanse za čelnu poziciju imaju španjolska ministrica financija Nadia Calvino i povjerenica EU-a za zaštitu tržišnog natjecanja Margrethe Vestager.

EIB bi trebao odigrati glavnu ulogu u obnovi Ukrajine, ali neki političari, uključujući one iz Francuske i Njemačke, zastupaju ideju da bi banka trebala pomoći i na bojnom polju, financiranjem industrije oružja, prenosi Hina.

EU je za oružje namijenjeno Ukrajini izdvojio milijarde dolara. No, Hoyer upozorava da bi uključivanje EIB-a u financiranje predstavljalo tektonsku promjenu koja bi mogla naštetiti imidžu i vjerodostojnosti banke.

Dio naših partnera na tržištima kapitala "internalizirao" je načela ekološki, društveno i korporativno odgovornog ulaganja, pojasnio je čelnik EIB-a. "Budemo li njihovim novcem kupovali streljivo, bit ćemo na krivom putu", tvrdi.

"To će biti kontroverzno, ne zavidim svom nasljedniku ili nasljednici”, dodaje.

EIB je još 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, obustavio financiranje projekata u Rusiji i preusmjerio novac u Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu.

"Novi početak"

Hoyer ujedno naglašava obnovu veza između EIB-a i Latinske Amerike, nazivajući je "novim početkom" i podsjećajući na nedavne sastanke na visokoj razini u Kolumbiji i Španjolskoj.

EIB je također dio novog europskog pokreta koji se bori protiv krčenja šuma u Amazoniji. U svibnju banka je otvorila prvi ured u Brazilu i vodeći je izdavatelj "zelenih i održivih" obveznica.

Hoyer upozorava da zemljama primateljicama kredita treba osigurati povoljnije uvjete.

"Katkad zaglavimo u staroj paradigmi donatora i primatelja donacija i ne pitamo se 'kakvu korist od toga imaju zemlje u razvoju?", objašnjava.

U srijedu bolivijski predsjednik Luis Arce rekao je da spreman surađivati s europskim tvrtkama u vađenju najvećih rezervi litija u svijetu. Naglasio je ipak da, uz vađenje metala, želi i industrijalizaciju Bolivije.

Problem je klimatskog financiranja što zemljama u razvoju ograničava crpljenje resursa. Razvijene zemlje nisu se suočavale s takvim ograničenjima, prenosi Hina.