Europska komisija (EK) objavila je u ponedjeljak snižene prognoze za rast ekonomije Europske unije u ovoj i idućoj godini. Prema novim procjenama gospodarstvo unije koja okuplja 27 zemalja ove će godine rasti po stopi od tek 0,8 posto. U proljetnim prognozama očekivao se rast od jedan posto. Prognoza za iduću godinu također je snižena s 1,7 na 1,4 posto.
Tržišta sa zebnjom iščekuju sastanak čelnika Europske središnje banke (ECB) u srijedu i četvrtak, a nesigurnost se može iščitati i iz rezultata Bloombergove ankete koji pokazuju da dio igrača s tržišta misli da će ECB kamatne stope podići za dodatnih četvrtinu postotka već ovog tjedna, a dio ih je uvjeren da će se to desiti tek na idućem sastanku u listopadu.
EK je objavila i vodič za gospodarske subjekte koji bi im trebao pomoći lakše se nositi s postojećim sankcijskim režimom prema Rusiji, te istodobno sklapati poslove. Hrvatska farmaceutska kompanija PharmaS je sklopila dobar posao u preuzimanju španjolske tvrtke Mabo Farma, objavljeno je u ponedjeljak.
A za utorak je najavljeno predstavljanje iPhonea 15, najnovije inačice popularnog pametnog mobitela iz lepeze proizvoda američkog tehnološkog giganta Applea čija je tržišna vrijednost nedavno pretrpjela snažan udarac nakon što je objavljeno da su kineske vlasti ograničile upotrebu iPhonea u državnim službama.
Snižene prognoze
Iz Bruxellesa su u ponedjeljak došle očekivano loše vijesti. Europska komisija (EK) srezala je svoje prognoze za ekonomiju eurozone i EU jer očekuje da će problematična njemačka privreda ove godine biti uteg za gospodarstvo. Sada se očekuje da će zemlje koje dijele zajedničku valutu ove godine ostvariti ukupan rast od 0,8 posto, dok se ranije predviđao porast od 1,1 posto. Prognoza za iduću godinu također je snižena za jednaki iznos na 1,3 posto.
Najveća ekonomija u regiji snosi i najveći dio krivice. Njemačkoj, za koju se očekivalo da će tijekom 2023. ostvariti rast, sada prijeti pad od 0,4 posto. Prognoza za Nizozemsku srezana je još i više, s 1,8 na 0,5 posto. Od Španjolske i Francuske, koje se nalaze na suprotnom kraju spektra, se očekuje da će pridonositi rastu. Umjesto ranijih jedan posto za cijelu Uniju sada se očekuje rast ekonomije u 2023. godini od 0,8 posto.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde | Alex Kraus/Bloomberg
Upitna odluka ECB-a
Razlozi za posustali rast sigurno dijelom leže i u višim troškovima zaduživanja koji su pak posljedica podizanja referentnih stopa ECB-a. Novi sastanak Upravnog vijeća banke najavljen je za srijedu i četvrtak ovog tjedna. Ekonomisti predviđaju da je pred ECB-om posljednje dizanje kamatne stope s ciljem kroćenja inflacije, samo nisu sigurni da će se to dogoditi ovog tjedna.
Bloombergova anketa pokazuje gotovo ravnomjernu podjelu između onih koji predviđaju deseto uzastopno povećanje u četvrtak i onih koji očekuju stanku prije nego što kamatna stopa dosegne rekordnih četiri posto u listopadu. Ispitanici smatraju kako će ECB do prosinca potvrditi da su troškovi zaduživanja na vrhuncu. Planiraju prvo od triju smanjenja stope u ožujku iduće godine, što je znatno prije nego što dužnosnici ECB-a sugeriraju.
Vodič oko sankcija
Inflacija protiv koje se bori ECB dobrim je dijelom posljedica rasta cijena energenata nakon ruskog napada na Ukrajinu. Zbog rata su uvedene i brojne sankcije protiv Rusije i s njom povezanih osoba, a zbog njihova opsega tvrtkama u EU-u zasigurno nije jednostavno uvijek znati kako se osigurati da se sankcije doista poštuju, odnosno kako da se ne izlože riziku njihova kršenja koji nije mali.
Tim više jer Rusija, kako navode u Bruxellesu, pokušava koristiti razne tehnike kako bi se izbjegao režim sankcija kao što je uporaba složenih financijskih mehanizama, prikrivanje prirode ili podrijetla robe ili korištenje trećih zemalja u trgovinskoj razmjeni. EK je stoga izdala vodič za europske gospodarske subjekte koji bi im trebao pomoći lakše se nositi s postojećim sankcijskim režimom te istodobno sklapati uspješne poslove.
PharmaS u Španjolskoj
I dok je nekad izazovno rusko tržište sada gotovo zatvoreno za širenje kako europskih tako i hrvatskih tvrtki, zapad Europe – ali i Sjedinjene Američke Države kao što smo to vidjeli nedavnim širenjem Infinuma – i dalje pruža brojne šanse. Jednu od njih iskoristila je domaća farmaceutska kompanija PharmaS. Iz te su tvrtke u ponedjeljak priopćili da su početkom rujna završili proces preuzimanja većinskog udjela u španjolskoj kompaniji Mabo Farma.
Depositphotos
Madridska kompanija ima godišnje prihode od oko 35 milijuna eura, a zapošljava više od 70 ljudi. Uz to, u portfelju ima više od dvjesto proizvoda, uključujući bezreceptne i lijekove na recept, kao i dodatke prehrani. U PharmaSu tvrde da si ovom akvizicijom otvaraju vrata španjolskog tržišta i za vlastite domaće proizvode.
Novi iPhone
Državni zavod za statistiku u ponedjeljak je objavio najnovije brojke o zračnom prometu u Hrvatskoj, a naznake kako bi se on mogao kretati ubuduće mogle bi se dobiti u utorak na konferenciji za medije koju u zagrebačkoj zračnoj luci organizira najveći europski diskontni avioprijevoznik Ryanair.
Svjetsko tržište elektronike u utorak će željno iščekivati predstavljanje nove verzije Appleovog pametnog mobitela iPhone. Mada je Kina svojim državnim službenicima nedavno uvela dodatna ograničenja za korištenje iPhonea, u američkom tehnološkom gigantu se nadaju da će iPhone 15 ipak pronaći svoje mjesto na tržištu.
.webp){kind=icon}
