Zagađenje zraka predstavlja veći rizik za zdravlje prosječne osobe na Zemlji od pušenja ili alkohola. Prema istraživanju objavljeno u utorak, stanovnici u Južnoj Aziji u najvećoj su opasnosti, dok se stanje u Kini ubrzano poboljšava.
Istraživanje Instituta za energetsku politiku Sveučilišta u Chicagu (EPIC) ukazuje na to da financijska podrška za suočavanje s tim izazovom značajno zaostaje za sredstvima koja se usmjeravaju prema borbi protiv zaraznih bolesti.
Njihovo godišnje izvješće o kvaliteti života vezanoj uz zagađenje zraka, poznato kao Air Quality Life Index (AQLI), ističe da onečišćenje zraka finim česticama poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga ostaje "najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju".
U slučaju da bi svijet trajno smanjio te zagađivače kako bi se uskladili s ograničenjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prosječna osoba mogla bi dodati 2,3 godine na svoj očekivani životni vijek. U Hrvatskoj bi prosječni stanovnik mogao produžiti svoj život za 0,97 godina.
Bolesti pluća, srca, moždani udari i rak povezani su s onečišćenjem zraka finim česticama. Za usporedbu, pušenje skraćuje očekivani životni vijek u svijetu za 2,2 godine, dok pothranjenost djeteta i majke rezultira smanjenjem životnog vijeka za 1,6 godina.
Južna Azija i Afrika suočavaju se s najvećim izazovima u vezi sa zagađenjem zraka, no njihove infrastrukture za prikupljanje i pravovremeno dijeljenje podataka s građanima nedostatne su. Također, te regije dobivaju malu financijsku podršku u globalnim naporima za rješavanje tog problema. Primjerice, cijeli afrički kontinent dobiva manje od 300 tisuća dolara za borbu protiv zagađenja zraka, što je značajno manje od sredstava koja se dodjeljuju za borbu protiv HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze putem Globalnog fonda.
Onečišćenje zraka finim česticama poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga ostaje "najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju" | Fena
Christa Hasenkopf, direktorica programa za kvalitetu zraka u EPIC-u, rekla je za AFP da postoji nedostatak povezanosti između ozbiljnosti zagađenja zraka i dostupnih resursa za rješavanje tog problema.
Što se tiče globalnih regija, Južna Azija se ističe kao najpogođenija. Bangladeš, Indija, Nepal i Pakistan su četiri najzagađenije zemlje u smislu godišnjih prosjeka finih čestica na temelju broja stanovnika. Te se čestice definiraju kao one s promjerom od 2,5 mikrometara ili manje (PM2,5). Metrika AQLI koristi se za procjenu utjecaja koncentracija onečišćenja zraka na očekivani životni vijek.
Primjerice, stanovnici Bangladeša, gdje su prosječne razine PM2,5 dosegle 74 mikrograma po kvadratnom metru, mogli bi svoj život produžiti za 6,8 godina ako bi se postigli standardi Svjetske zdravstvene organizacije od pet mikrograma po kvadratnom metru.
Dok je indijski glavni grad Delhi prepoznat kao "najzagađeniji megagrad na svijetu" s godišnjim prosjekom koncentracije čestica od 126,5 mikrograma po kvadratnom metru, Kina je od 2014. godine ostvarila značajan napredak u borbi protiv zagađenja zraka.
Naime, zagađenje zraka u Kini je smanjeno za 42,3 posto između 2013. i 2021. godine, što bi, ako se trend nastavi, moglo rezultirati produženjem životnog vijeka prosječnog stanovnika za 2,2 godine.
Bosna i Hercegovina identificirana je kao najzagađenija zemlja na kontinentu | Depositphotos
U Sjedinjenim Američkim Državama, zakonodavne mjere poput zakona o čistom zraku doprinijele su smanjenju onečišćenja za 64,9 posto od 1970. godine, što je produžilo životni vijek Amerikancima za 1,4 godine. Međutim, rastuća opasnost od šumskih požara povezana s klimatskim promjenama izaziva porast koncentracija onečišćenja zraka u regijama poput Sjeverne i Latinske Amerike te Jugoistočne Azije.
Što se tiče Europe, napredak u smanjenju zagađenja zraka u posljednjim desetljećima sličan je onome u Sjevernoj Americi. Ipak, postoje značajne razlike između Zapadne i Istočne Europe, a Bosna i Hercegovina je identificirana kao najzagađenija zemlja na kontinentu.
Na globalnoj ljestvici, Hrvatska zauzima 74. mjesto, a poboljšanje kvalitete zraka prema smjernicama WHO-a moglo bi produžiti životni vijek prosječnog stanovnika za 0,97 godina, odnosno 354 dana. Australija se ističe kao zemlja s visokim stupnjem čistoće zraka, zauzimajući 241. mjesto.
Na vrhu ljestvice nalaze se brojni otoci poput Arube, Bahama, Fidžija, Guama i Sejšela, dok se Island izdvaja kao najbolji u Europi, držeći 221. mjesto uz usklađenost sa smjernicama WHO-a. Zemlje poput Finske, Švedske i Norveške nalaze se na 182., 181. i 180. mjestu te bi njihovi stanovnici mogli produžiti život za 0,01 do 0,06 godina ako bi se uskladili s preporukama WHO-a.
.webp){kind=icon}
