Kako ljetni valovi velikih vrućina uslijed klimatskih promjena postaju sve učestaliji i ekstremniji tako rastu i rizici za ljudsko zdravlje. No dok se neposredni učinci vrućine jako dobro razumiju, postoji i podmukao sekundarni učinak, a to je da ljudi počinju gladovati.
"Kućanstva diljem svijeta bore se kako bi si mogla priuštiti hranu kada postaje prevruće da bi ljudi mogli raditi i zarađivati", izjavila je Carolin Kroeger, znanstvenica sa Sveučilišta u Oxfordu koja je autorica studije na ovu temu objavljene u časopisu Nature Human Behaviour.
Prema rezultatima studije, tjedan s najvišim temperaturama, a to je onaj koji ima barem tri dana s temperaturama koje spadaju u 10 posto najviših u godini, povezuje se s malim, ali značajnim porastom nesigurnosti oko hrane. Ako se to primijeni na populaciju veličine one u Indiji, to bi značilo da se više od osam milijuna ljudi bori kako bi se prehranilo u tjednu s ekstremno visokim temperaturama.
Kada temperature rastu, ljudi čiji prihodi ovise o njihovoj produktivnosti mogu zarađivati manje ili zbog toga što ne mogu raditi ili zbog toga što zbog vrućine rade manje produktivno. U 2021. godini je u svijetu izgubljeno 470 milijardi radnih sati zbog ekstremnih vrućina, što je otprilike jedan i pol radni tjedan po osobi.
"Ako prenosite cigle i ako ste plaćeni prema broju prenijetih cigli, očito je da ćete biti slabije plaćeni za vrućeg dana", opisuje Kroeger.
Po riječima Antonelle Mazzone sa Sveučilišta u Bristolu koja se također bavi utjecajem vrućina, no nije sudjelovala u istraživanju s Kroeger, ističe da je studija poziv na buđenje oko pitanja klimatskih promjena i sigurnosti prehrane, odnosno da je potrebno dobro promisliti što učiniti kako bi se ublažili opisani učinci.
Kroger navodi da su dnevni radnici, poljoprivredni radnici i ljudi s neformalnim zaposlenjem slabije zaštićeni. Primjerice, tekstilni radnici su često u uvjetima slabe izolacije i bez uređaja za klimatizaciju.
Mazzone dodaje da na mnogim mjestima još uvijek predstavlja problem i nepostojanje hladnjaka.
Jedno od rješenja za ekstremne situacije, kako opisuje Kroeger, je pilot-projekt mikroosiguranja Zaklade Rockefeller u Indiji. Ženama se za vrućih dana novac isplaćuje s računa osiguranja tako da ne moraju ići raditi kada je ekstremno vruće i ugrožavati svoje zdravlje.
No ima i suprotnih primjera. Teksaški guverner George Abbott ove je godine potpisao zakon koji povlači odredbe o obvezatnom odmoru za radnike na otvorenom.
Kroeger smatra da će trebati sve više građevina u kojima funkcionira pasivno hlađenje kako bi se izbjegla nužnost izbora između rizika za zdravlje i borbe s glađu.
.webp){kind=icon}
