Novi porezi neće ni okrznuti visoke stope profitabilnosti banaka, primjerice cijena dionica UniCredita se u godinu dana više nego udvostručila. Analizirali smo kako su ITU mehanizam iskoristila četiri najveća hrvatska grada te na kakva su ulaganja stavila fokus. Gradilo se i obnavljalo, a zanimljiv je podatak kako kineske kompanije ostvaruju više od polovine prihoda među 100 najvećih. A globalna potražnja za naftom je rekordna unatoč zelenoj tranziciji.
Novi porezi
Potaknute rastom referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB), europske banke imaju snažan alat za plasiranje svojih sredstava bez rizika uz neto profitnu maržu višu nego što su navikle kada je cijena plasiranja novca kod ECB-a bila čak i negativna. Također, rast kamatnih stopa na depozite ne prati rast kamatnih stopa po kojima komercijalne banke investiraju ta sredstva. Uz to, i dalje obilje likvidnosti u sustavu dozvoljava bankama da kamatne stope na depozite građana i kompanija ne dižu značajnije.
Sve to najbolje se vidi na izvedbi dionica UniCredita čija se cijena u godinu dana više nego udvostručila, uslijed desetog uzastopnog kvartala u kojem se poboljšala profitabilnost kompanije. Što se tiče Erste Banka, tu se isto vidi rast profitabilnosti, no nisko likvidno austrijsko tržište, a i niži free float u odnosu na talijanske banke ne omogućavaju značajniji rast dionice kao kod UniCredita.
Kako su potrošeni europski milijuni?
Osam hrvatskih gradova u proteklom financijskom razdoblju ugovorilo je 128 projekata u okviru Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Rezultati mnogih od njih itekako su vidljivi jer su udahnuli nov život u zapuštene dijelove grada.
Preko tog su mehanizma Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Slavonski Brod, Pula i Karlovac imali na raspolaganju više od 345,3 milijuna eura. Iskorišteno je više od 311 milijuna eura. Neki projekti financirani tim novcem još su u tijeku, a rok da se privedu kraju je 31. prosinca ove godine, kada završava prethodno programsko razdoblje. Projekti revitalizacije vojarna ili zapuštenih tvornica osobito su uočljivi jer su doslovno promijenili sliku grada. Primjerice, na području urbane aglomeracije Zagreba (UAZ) sufinancirano je šest revitalizacija brownfield lokacija. Tako je novo ruho u Vlaškoj ulici br. 87 dobila bivša Topnička vojarna i vojna bolnica Antuna Stiedla iz 1833. godine, koja je postala Glazbeno učilište Elly Bašić.
Kinezi dominiraju svjetskim građevinarstvom
Kina dominira globalnim građevinskim sektorom, a kineske kompanije ostvaruju više od polovine prihoda među 100 najvećih svjetskih građevinskih kompanija. Najveća svjetska građevinska kompanija je China State Construction Engineering Corporation (CSCEC), s godišnjim prihodom od 305 milijardi dolara. Među prvih deset čak je osam kineskih kompanija po ostvarenim prihodima, prenosi Hina.
Općenito, prihodi 100 najvećih globalnih građevinskih tvrtki prošle su godine porasli na 1,9 bilijuna dolara, što je 6,3 posto više nego u 2021. godini, izvijestio je Deloitte. Pritom su 54 posto od tog iznosa uprihodile kineske kompanije, njih 11 koje su uvrštene u listu 100 najvećih u svijetu, tj. više od bilijun dolara.
Rekordna potražnja za naftom
Globalna potražnja za naftom porasla je na rekordnu razinu uslijed snažne potrošnje u Kini, ali i drugdje, što ukazuje na to da bi cijene mogle rasti. U lipnju je svjetska potrošnja prvi put dosegnula 103 milijuna barela dnevno, a u ovom mjesecu može biti još i viša, navodi IEA.
Kako su Saudijska Arabija i njezini partneri u OPEC±u smanjili izvoz, na tržištu se osjeća učinak manjih isporuka."Potražnja za naftom rekordna je zbog povećanog ljetnog zračnog prometa, povećanog korištenja nafte za proizvodnju električne energije i povećane kineske aktivnosti u petrokemijskoj industriji. Snažno se povlače zalihe nafte i naftnih proizvoda, a posljedice će se još snažnije osjetiti najesen", ističe IEA.
U Londonu je prošlog tjedna nafta došla do najviše cijene u šest mjeseci, od 88 dolara.
Slijedi…
Ako ste zbog špice godišnjih odmora očekivali nesadržajan idući tjedan, prevarili ste se. Domaći i europski statističari ne miruju, naprotiv, donose brojne podatke od kojih su definitivno najvažniji oni o inflaciji.
Državni zavod za statistiku (DZS) tjedan otvara žestoko. Objavit će kretanje tromjesečnih indeksa cijena u poljoprivredi u 2023. godini, podatke o transportu u ovoj godini, zatim kratkoročne pokazatelje energetske statistike u 2023. te broj zaposlenih u obrtima i djelatnostima slobodnih profesija, također za ovu godinu. Nešto lakšim temama u ponedjeljak će se pozabaviti ekipa iz Eurostata. Oni donose statistiku o proizvodnji i prodaji sladoleda u protekloj godini.
.webp){kind=icon}
